Predstavnici MOST-a već su se nekoliko puta sastali s bivšom hrvatskom premijerkom jer smatraju da im ona može dati korisne savjete oko reformu i oko pregovora i sastavljanju nove vlade

Iako je čelni čovjek Mosta Božo Petrov, nakon sastanka u hotelu Antunović prošle nedjelje, novinarima rekao da se svi sastanci i pregovori sa svim političkim strankama u ime Mosta obavljaju javno i transparentno te da su o svemu obaviješteni mediji, to nije posve točno. Naime, Most već neko vrijeme intenzivno u tajnosti komunicira s pojedinim političarima i javnim osobama. Nacional je još prošlog tjedna dobio informaciju da je među njima i bivša premijerka Jadranka Kosor, a Aleksandra Kolarić, PR stručnjakinja koja je izbačena iz SDP-a, u emisiji “Otvoreno” također je rekla da je u kontaku s Mostom te je isto potvrdila i u razgovoru za Nacional. Potom je Večernji list u broju od ponedjeljka objavio kratku vijest da se vodstvo Mosta nalazi i s bivšom zamjenicom zagrebačkog gradonačelnika Sandrom Švaljek, s ekonomskim stručnjakom Sašom Cvetojevićem, dok je Drago Prgomet javnost upozorio i na činjenicu da su se članovi Odbora Mosta za gospodarstvo sastali s vodstvom Udruge Lipa, na čelu s Davorom Huićem, bez znanja profesora Ivana Lovrinovića, iako je on voditelj tog odbora i tvorac Mostova gospodarskog programa.

Huić nije demantirao da je do sastanaka došlo, ali je zamolio da ih se “ne uvlači u političke intrige”.

INTRIGE OKO MOSTA, međutim, stvaraju se od trenutka kad je ta politička platforma na izborima 8. studenoga osvojila čak 19 saborskih zastupnika. Nacional je prvi detektirao da je u pozadini trijumfalne pobjede još u izbornoj noći postalo jasno da će doći do raskola između dvojice najistaknutijih ljudi Mosta, Bože Petrova i Drage Prgometa. Potom je Nacional u prošlom broju prvi najavio da će Drago Prgomet najvjerojatnije krenuti u osnivanje vlastite stranke, što se sada i ostvarilo. Drago Prgomet pokazao se kao političar koji o političkim procesima razmišlja potpuno drugačije od Bože Petrova, čija je prva reakcija nakon sjajnog rezultata na izborima bila da će Most Vladu kontrolirati iz Sabora, a potom je lansirao ideju o zajedničkoj vladi HDZ-a, SDP-a i Mosta, od koje još uvijek nije odustao.

Jednim od temeljnih problema Mosta pokazalo se neiskustvo ljudi uključenih u tu platformu u obavljanju bilo kakvih političkih funkcija u izvršnoj vlasti na razini države. Njihove ideje stoga od početka djeluju pomalo utopistički. Upravo je to jedan od razloga što su ljudi iz Mosta shvatili da im treba pomoć iskusnih političara koji ne pripadaju ni jednoj od dviju političkih opcija s kojima su trenutno u pregovorima, odnosno, ni HDZ-u ni SDP-u.

Zato su se najprije obratili bivšoj premijerki Jadranki Kosor. Kako Nacional doznaje od dobro obaviještenih izvora bliskih Mostu, Jadranka Kosor s njihovim se predstavnicima sastala već dva puta. Prvi put je bila riječ o načelnom razgovoru u kojem su joj oni predložili suradnju, odnosno, pitali su je bi li ih pristala savjetovati u bitnim pitanjima.

DRUGI SASTANAK, koji se odigrao prošlog tjedna, bio je nešto konkretniji i razgovaralo se o konkretnim potezima, reformama i uštedama u državnom proračunu. Predstavnike Mosta zanimali su detalji oko reformskog programa koji je provodila vlada Jadranke Kosor, programa gospodarskog oporavka, štednje i rezova. Jedna od najvažnijih tema bila je objedinjena javna nabava kojoj su se u to vrijeme protivili i neki od ministara u HDZ-ovoj vladi. Na sastanku s Mostom bilo je riječi i o nekim naizgled banalnim stvarima koje su u vrijeme mandata Jadranke Kosor naišle na podsmijeh medija, poput zabrane kupovine vode s okusom. Međutim, nakon provedbe te odluke, u prvih pet mjeseci samo se na toj stavci uštedjelo milijun kuna, a budući da većina ljudi iz Mosta dolazi iz manjih sredina gdje obnašaju vlast na lokalnoj razini, svjesni su da postoji na tisuće primjera gdje se, milijun po milijun, mogu napraviti ogromne uštede za državni proračun. Uostalom, jedan od njihovih prvih prijedloga bio je smanjivanje fiksnog dijela plaće saborskim zastupnicima i uvođenje plaćanja razlike po učinku.

Božo Petrov još je u predizbornoj kampanji, gostujući u emisiji “Nedjeljom u 2”, rekao da se državni proračun može racionalizirati, slično kao i u Metkoviću, ne brisanjem određenih stavki, nego redizajniranjem svih stavki i rezanjem luksuza, a to je upravo na tragu onog što je predstavnike Mosta zanimalo u razgovoru s Jadrankom Kosor.

Sastanku s Jadrankom Kosor za sada nije prisustvovao Božo Petrov, već su ispred Mosta s bivšom premijerkom razgovarali neki članovi Nacionalnog vijeća Mosta među kojima je glavni bio Nikola Grmoja, zamjenik Bože Petrova na mjestu gradonačelnika Metkovića i čovjek od njegova najvećeg povjerenja. Grmoja je nakon smjene bivše glasnogovornice Sanele Dropulić preuzeo i ulogu glasnogovornika stranke, a potom su počeli izlaziti na vidjelo detalji oko njegove uloge u Mostu, odnosno, ispostavilo se da je on jedan od glavnih stratega stranke. U izbornoj kampanji njegovo ime u medijima se gotovo uopće nije isticalo, a bio je tek na posljednjem, četrnaestom mjestu u 1. izbornoj jedinici. No nakon izbora ispostavilo se da on vodi neke od glavnih stranačkih operacija. Kao što su neki ljudi koji su se nakon izbora pojavili u glavnim ulogama, bliski udrugama Hrast i Grozd, tako se otkrilo i da je Grmoja bio član Hrasta.

NO NACIONALOVI SUGOVORNICI bliski Mostu kažu da u slučaju Nikole Grmoje ta činjenica ne igra nikakvu bitnu ulogu te da je riječ o vrlo pronicljivom mladom čovjeku koji točno zna što želi, a svojim ponašanjem ni po čemu ne ostavlja dojam nekakvog desničara.

Zato nije slučajno upravo on od Mosta delegiran da vodi razgovore s Jadrankom Kosor. U tim razgovorima postavilo se i pitanje kako to da između nje i Mosta i ranije nije došlo do suradnje, jer je bilo različitih ideja o mogućnostima predizborne koalicije.

U nekim svojim javnim istupima i intervjuima Jadranka Kosor i sama je izrazila žaljenje što do suradnje nije došlo jer je smatrala da bi ona i Drago Prgomet, oboje kao bivši članovi HDZ-a koji se nisu slagali s aktualnim vodstvom stranke, bili najkompatibilniji u nekim novim političkim kombinacijama.

Isto tako, smatrala je da bi bilo dobro da ona i Prgomet dogovore neku zajedničku platformu i s Mostom. No prema onom što je i sama nekoliko puta javno istaknula, Božo Petrov joj je preko Drage Prgometa poručio da se s njom kao bivšom premijerkom ne želi sasta ti. Jadranka Kosor to je tada protumačila time što Most želi nastupiti kao nova platforma, neopterećen bilo kakvim ‘starim’ političkim imenima.

No ispostavilo se da su predstavnici Mosta za ponudu da se sastane s Petrovom prije izbora prvi put saznali od Jadranke Kosor, kad su se s njom nedavno sastali radi konzultacija.

Kako će ta suradnja završiti i kako će na nju reagirati potencijalni budući koalicijski partneri Mosta, posebno ako to bude HDZ, teško je predvidjeti.

Isto je tako pitanje hoće li se uopće ta suradnja nastaviti, s obzirom na to da je Jadranka Kosor u svojim javnim nastupima jasno dala do znanja da ju je, u najmanju ruku, začudio postupak izbacivanja Drage Prgometa iz Mosta zbog sastanka s premijerom Zoranom Milanovićem.

“PA NIJE RAZGOVARAO S NEKIM OSUMNJIČENIKOM. Svatko tko dobije mandat, naravno da želi participirati u vlasti. To je normalno. Ni jednu promjenu ne možeš provesti u državi ako ne sudjeluješ u vlasti. Jedina prava točka gdje su moć i novac je Vlada”, rekla je bivša premijerka gostujući nedavno u Dnevniku 3 HRT-a.

 

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.