MOST SLOBODE Svjetski dan prevencije samoubojstava

Autor:

Zagreb, 10.9.2018. - Udruga Životna linija organizira hrvatsko obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava, u sklopu kojeg su volonteri udruge zapalili 625 svijeća (lampiona) uzduž Mosta slobode u Zagrebu u spomen na osobe koje su tijekom protekle godine umrle počinivši suicid. Brojnost tih svijeća, kako ističu organizatori, upozorava na veličinu problema samoubojstva u Hrvatskoj. Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se 10. rujna radi podizanja svijesti o potrebi i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini. foto HINA/ Daniel KASAP/ ml

Volonteri Udruge Životna linija u ponedjeljak su u povodu Svjetskog dana prevencije samoubojstava uzduž zagrebačkog Mosta slobode zapalili 635 svijeća u spomen na osobe koje su prošle godine počinile suicid u Hrvatskoj.

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se 10. rujna radi podizanja svijesti o potrebi i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.

Samoubojstvo je ozbiljan (javnozdravstveni) problem koji ljude suočava s gubitkom voljene osobe i ostavlja duboke posljedice, prvenstveno na obiteljskom, a onda i širem društvenom planu. U najvećem broju slučajeva samoubojstvo je posljedica nemogućnosti uočavanja i rješavanja životnih teškoća popraćeno snažnim osjećajem beznađa.

Po mišljenju znanstvenika, različiti su motivi koji ljude dovedu do takve odluke a čime god bilo motovirano, ono je izraz patnje čovjeka koji ga je počinio.

Kada je riječ o prevenciji samoubojstva važno je znati da je to vrlo složen proces koji zahtijeva znanje i dugoročnu posvećenost, a ne sporadične, simbolične akcije i prigodne objave.

Prevenciju samoubojstava treba raditi kroz tri segmenta – razvijanjem emocionalne inteligencije, posebno samosvijesti i samopoštovanja, a onda i suosjećanja i socijalnih vještina kroz formalno i neformalno obrazovanje, zatim javnim destigmatiziranjem psihičkih boli i tegoba. Time se povećava sklonost ljudi da budu uz one koji pomišljaju na samoubojstvo i vjerojatnost da će se ljudi ranije obratiti za pomoć, prije nego li pomisle da je suicid rješenje, te razvijanjem mreže kriznih telefona i centara, poboljšanjem pristupa psihološkoj pomoći kroz redovno zdravstveno osiguranje i druge javno zdravstvene ustanove, što podrazumijeva i više  stručnjaka psihijatara, psihologa, psihoterapeuta i savjetovatelja.

U odnosu na zemlje EU Hrvatska od svibnja 2004. bilježi podjednaku stopu samoubojstva kao i zemlje članice EU.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.