Da politička preslagivanja i borba za što bolje startne pozicije uoči novih parlamentarnih izbora, rastu u mnogim javnim ustanovama i državnim institucijama, potvrđuju i nedavna zbivanja u Studentskom centru u Zagrebu, koji više od 15 godina gotovo kontinuirano privlači pažnju javnosti. Pobuna sindikalnih predstavnika nezadovoljnih situacijom u SC-u, odlukama aktualnog sanacijskog upravitelja i neprestanim smanjivanjem radničkih prava, prijetnja štrajkom koja je započela prije nepuna tri tjedna, a odmah potom i žestoka reakcija ministra znanosti i obrazovanja Vedrana Mornara, pokazuju da je aktualnoj vladi, kao i oporbi, SC uvijek na poseban način zanimljiv. Paralelno s odlukom o uvođenju sanacije u SC, ta institucija je na temelju Zakona o sanaciji studentskih centara iz 2001. izdvojena iz okrilja Sveučilišta u Zagrebu te je nadzor poslovanja SC-a preuzelo direktno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

  • Pobuna sindikalaca, prijetnje štrajkom i optužbe na račun sanacijskog upravitelja za friziranje financijskih izvješća i pogodovanje, rezime je stanja u SC-u.

No osim političarima, SC bi uskoro mogao postati zanimljiv i financijskim institucijama, budući da dio zaposlenika SC-a aktualnog sanacijskog upravitelja Peju Pavlovića optužuje za friziranje godišnjih financijskih izvještaja, kršenje Zakona o računovodstvu i Zakona o ugostiteljstvu te direktno pogodovanje jednoj konzultantskoj tvrtki u natječaju za obnovu dvaju studentskih domova u Zagrebu.

Studentski centar u Zagrebu sanacijsku patnju vuče još od 2002., kada je prvi put dobio sanacijskog upravitelja zbog tadašnjeg duga od 87 milijuna kuna. Tada je dvogodišnji sanacijski mandat odradio upravitelj Vlatko Jurišić, kojeg je postavila tadašnja vlada Ivice Račana, a drugi čovjek sanacije bio je Pejo Pavlović, sadašnji sanacijski upravitelj.

PXL_100823_1678Pejo Pavlović danas rado naglašava kako ima “rijedak privilegij da je pisao one iste zakone koje sada ima priliku primjenjivati” jer je, kako kaže, kao član povjerenstva 2004. aktivno sudjelovao u izradi Zakona o studentskom organiziranju, koji je i danas na snazi. Od 2002. do 2004., prema njegovim riječima, SC je uspješno saniran, dugovi su stornirani i Jurišić je 2004., nakon što je SDP s tadašnjim koalicijskim partnerima izgubio vlast, povučen s funkcije, a zamijenio ga je HDZ-ov čovjek Niko Vidović. Sljedećih osam godina, sve do 2012., dugovi su se i dalje gomilali, da bi u trenutku kada je odlukom aktualne vlade Pavlović ponovno imenovan za sanacijskog upravitelja, dug dostigao 150 milijuna kuna. Oštre mjere kojima je Pavlović pokušao sanirati nagomilana dugovanja nisu naišle na odobravanje zaposlenika. Smanjenje radničkih prava, ukidanje toplog obroka, nova sistematizacija radnih mjesta te najavljeno povećanje cijena smještaja i prehrane studentima, korisnicima usluga SC-a, razbjesnili su većinu zaposlenika, što je kulminirao prije tri tjedna najavom štrajka, odnosno, upozorenjem da će studenti koji se hrane u studentskim menzama u SC-u ostati gladni! To bi, kako je saznao Nacional, bio presedan u postojanju SC-a koji se nikada prije nije dogodio. Pavlovićevi protivnici tvrde da je on doveo niz neiskusnih osoba s neadekvatnim obrazovanjem na ključne pozicije unutar SC-a, a posebno na one koje se odnose na financijsko poslovanje. To je uzrujalo dio zaposlenika, a njegovi protivnici tvrde i da je to nanijelo štetu poslovanju SC-a jer su neiskusni djelatnici svojim postupcima samo nastavili povećavati dugovanja.

Revoltiran postupcima i zamjerkama sindikata koji su dovodili u pitanje njegove odluke, Pavlović je prvo odbio svaki kontakt i bilo kakve pregovore sa sindikalnim čelnicima, no kako je saznao Nacional, ministar Mornar je, nastojeći da spriječi novu aferu u SC-u, izvršio pritisak na Pavlovića i naložio mu da započne pregovore sa sindikatima. Predsjednik Nezavisnog sindikata radnika SC-a Gojko Matković i voditeljica Pregovaračkog tima Biserka Sertić, ujedno i predsjednica Radničkog vijeća, tek su nam kratko potvrdili da su pregovori započeli i da za sada teku normalno, bez sukoba i svađa.

Unatoč tomu, neslužbeno se i dalje tvrdi da je sanacijski upravitelj Pavlović nizom svojih odluka i poteza nanio dodatnu štetu SC-u. Posljednje dvije i pol godine, odnosno, od trenutka kada je postavljen za sanacijskog upravitelja, Vlada je nekoliko puta na ime sanacije dugova nagomilanih do 2013. SC-u uplatila nemali iznos od 130 milijuna kuna, s namjerom da zatvori dugovanja i konačno počne poslovati od nule. No tvrdi se da je Pavlović zanemario dodatni dug dobavljačima od oko 30 milijuna kuna, koji je do danas dodatno narastao. Još krajem 2014. Pavlović je najavio da će do ljeta ove godine sva dugovanja SC-a biti pokrivena, no to se unatoč izdašnoj pomoći državnog proračuna, nije dogodilo te u ovom trenutku SC i pored uplaćenih 130 milijuna sanacijskih sredstava, i dalje duguje oko 39 milijuna kuna, s tendencijom da dug do kraja godine naraste na oko 50 milijuna.

Upravitelj Pavlović, pak, drugačije tumači taj problem. On tvrdi da u ovom trenutku dugovanje iznosi tek 22 milijuna kuna, koje će se na jesen sanirati novim povećanjem cijena studentske prehrane i smještaja. Budući da je predizborna godina u tijeku, a Pavlović računa na ostanak na svojoj poziciji ako Kukuriku koalicija osvoji i sljedeći mandat, saniranje stanja u SC-u jedan je od prioriteta koje treba odraditi. Pavloviću se osobito zamjera da nezakonito kasni u predaji financijskih izvješća za proteklu fiskalnu godinu, ali i da je prepravio neke stavke i umanjio stvarno dugovanje. Tvrdi se da je Pavlović ispravkama vrijednosti za stara potraživanja, koja su prvo unesena u financijska izvješća za 2013. i 2014. a onda odmah potom na njegov zahtjev izbačena, stvarni dug SC-a za 2013. umanjio za 4,9 milijuna kuna, a u 2014. za dodatnih 7,3 milijuna kuna. No Pavlović u tome ne vidi ništa sporno i tvrdi da sanacija zapravo i jest čišćenje starih, nenaplativih potraživanja. Financijski stručnjaci koje smo konzultirali tvrde da ti iznosi, unatoč nenaplativosti, trebaju biti zavedeni u godišnjim izvješćima i ne smiju se samovoljno izbacivati.

Pejo Pavlović bio je sanacijski upravitelj Studentskog centra od 2002. do 2004. godine, kada je uspio sanirati dugove, ali došavši 2012. ponovno na tu funkciju, zatekao je novi dug od čak 150 milijuna kuna.
Pejo Pavlović bio je sanacijski upravitelj Studentskog centra od 2002. do 2004. godine, kada je uspio sanirati dugove, ali došavši 2012. ponovno na tu funkciju, zatekao je novi dug od čak 150 milijuna kuna.

Druga ozbiljna zamjerka koja je već nanijela štetu SC-u i izvukla mu dodatne iznose iz budžeta na ime naplaćenih kazni, jest da restorani studentske prehrane osim poslova pripreme hrane za studente i zaposlenike SC-a, rade i dodatnu uslugu opskrbe hranom trećih klijenata. Zapravo pružaju usluge “cateringa”, za što nisu registrirani i za takve poslove nemaju ni propisane minimalne tehničke uvjete prema Zakonu o ugostiteljstvu. Uslužna djelatnost “cateringa”, koju Pavlović ne niječe i za koju tvrdi da donosi dodatni prihod SC-u, materijale i namirnice za pripremu hrane uzima iz redovnog poslovanja studentskih menzi. Time se troškovi te usluge zapravo “maskiraju” redovnim troškovima prehrane studenata, a na pruženim uslugama klijentima dodatno se zarađuje, po svemu sudeći kršeći propise i zakone, pa tako predstavljaju i nelojalnu konkurenciju tvrtkama koje se legalno bave tom djelatnošću. No Pavlović nastoji umanjiti problem i tvrdi da se usluga “cateringa” radi isključivo za Sveučilište u Zagrebu i fakultete, iako je Nacional otkrio da se hrana priprema i za klijente izvan sveučilišnih krugova. Na upit Nacionala jesu li sanitarne inspekcije doznale za taj propust, Pavlović je odgovorio potvrdno, no opet je nastojao umanjiti problem. “Nedavno su inspektori došli na jedan naš fakultet, nisu se predstavili i naručili su kolače, nakon čega su nas kaznili s dvije-tri tisuće kuna, no to je zanemarivo”, objasnio je Pavlović. Međutim, informacija koju je saznao Nacional posve je suprotna od njegove tvrdnje: sanitarna inspekcija doista je kaznila SC i Pavlovića osobno, i to višestruko većim iznosom od onoga koji je on priznao, a šteta za SC iznosila je nekoliko desetaka tisuća kuna.

Treća zamjerka Pavloviću odnosi se na to da SC ne vodi dvostruko knjigovodstvo, što je po zakonu dužan raditi i što mu je, uostalom, naložilo i Ministarstvo financija poreznim rješenjem od 23. svibnja 2013. U poreznom rješenju, čiji faksimil Nacional posjeduje, navodi se da obveza vođenja dvostrukog knjigovodstva nastupa “1. siječnja 2013. godine temeljem obavljanja djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom”, u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu. No čini se da je to rješenje Pavlović jednostavno zanemario, tvrdeći u razgovoru za Nacional da SC nije dužan voditi dvostruko knjigovodstvo jer posluje kao neprofitna organizacija. U poreznom rješenju tvrdi se drugačije i navodi da je utvrđeno kako se SC bavi trgovinom (knjižara u sklopu SC-a, kafići i kiosk), od čega ostvaruje dobit te je prema tome dužan i voditi knjigovodstvo u skladu s rješenjem. Zbog kršenja tog propisa i naloga Ministarstva financija – jer ne obračunava PDV i porez na dobit – SC ostvaruje dodatnu nelegalnu dobit, upozoravaju Pavlovićevi protivnici.

No najveći problem i najsporniji dio poslovanja SC-a je aktualni projekt obnove dvaju studentskih domova, “Stjepan Radić” i “Cvjetno naselje”, a početak radova na obnovi ubrzan je zbog organizacije Europskih sveučilišnih igara 2016., čiji je Zagreb domaćin, uz Rijeku. Radovi na obnovi, vrijedni oko 270 milijuna kuna, financirat će se većim dijelom iz EU fondova, iz kojih je samo potvrđeno da su zainteresirani za financiranje, iako upravitelj Pavlović tvrdi da je to gotova stvar i da su sredstva osigurana. Dio troškova od oko 63 milijuna kuna će, odlukom Vlade, donacijom podmiriti i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pavlovićevi protivnici tvrde da je izradu studije izvodljivosti i projektne dokumentacije radila tvrtka Arcitec Ivšić, da je njen vlasnik Damir Ivšić u bliskim privatnim vezama s upraviteljem Pavlovićem te da je izrada studija plaćena 2,9 milijuna kuna iz proračuna Fonda za zaštitu okoliša. U isto vrijeme, tvrde Nacionalovi izvori, SC ima građevinske stručnjake koji su mogli obaviti isti posao za višestruko manji iznos. Tvrdi se i da je jedina ponuda grupe od četiriju dobavljača, koja je dostavljena na natječaj za javnu nabavu raspisan za posao rekonstrukcije dvaju studentskih domova, otvoren 29. lipnja ove godine, pokazala da je okvirni iznos troškova naveden u natječaju – a radi se o iznosu od 210,5 milijuna kuna – značajno premašen, i to za oko 100 milijuna kuna. To, pak, sugerira da se od Vlade očekuje da podmiri nemali iznos od 100 milijuna kuna za sanaciju studentskih domova.

Pavlovićevi protivnici tvrde da je natječaj sročen tako da ide na ruku grupi dobavljača koji su se dogovorili i već unaprijed međusobno raspodijelili četiri grupe radova koje su bile navedene u natječaju, čime su izbjegli međusobnu konkurenciju i zahvaljujući tome maksimalno “napuhali” svoje ponude, zbog čega su značajno probili troškovnik. Rješenje nastalog problema, kako se sugerira, jest da se poništi natječaj i sklopi posao direktnom pogodbom kako bi se izbjegao gubitak vremena, što je – tvrdi upućeni izvor za Nacional – zapravo i bio cilj upravitelja, da bi se dodjela radova upravo tvrtki Arcitec Ivšić i njezinim podizvođačima, legalizirala i opravdala.

U razgovoru za Nacional Pavlović nije propustio pohvaliti se dobrim vezama i poznanstvima u najvišim političkim krugovima, spominjući pritom bivšeg predsjednika Ivu Josipovića, bivše i sadašnje rektore Sveučilišta u Zagrebu te sam vrh SDP-a, a neslužbeno smo saznali da se više puta pred djelatnicima SC-a volio pohvaliti i navodno bliskim vezama s oporbenim čelnicima, posebno s Tomislavom Karamarkom i Josipom Buljevićem. Pavlović u svakom slučaju još uvijek pristaje provoditi naloge Vedrana Mornara, aktualnog ministra znanosti koji mu je zapovijedio da započne pregovore sa sindikatima kako bi se izbjegao štrajk. Rezultat tih pregovora, ali očito i rezultat skorih parlamentarnih izbora, naslutit će u kojem pravcu bi se mogla usmjeriti poslovna budućnost Studentskog centra.

Komentiraj

FOTO:Sanjin Strukic i PIXSELL
PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.