Istraživanje portala MojPosao i EduCentra, provedeno na 200 ispitanika, pokazuje da dodatna edukacija postaje sve važnija, najveće zanimanje vlada za strane jezike, komunikacijske i prezentacijske vještine, poslovne strane jezike, te napredne i specijalizirane informatičke programe, a trećina ispitanika žali se da poslodavci ne ulažu u njihovu edukaciju.

Formalno obrazovanje odlično za tek 9 posto ispitanika

Više od 60 posto posloprimaca se dodatno educiralo, a među njima 25 posto tvrdi kako im je edukacija izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka, četvrtina kaže da im je edukacije djelomično pomogla, a 31 posto smatra da nije pozitivno utjecala na njihov rad.

Samo 9 posto ispitanika smatra da im je formalno obrazovanje dalo odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom. Vrlo dobrim svoje obrazovanje je ocijenilo 31, dobrim 36, dovoljnim 12, a nedovoljnim čak 13 posto posloprimaca. Polovici ispitanika neformalno, odnosno dodatno obrazovanje dalo je bolju podlogu od formalnog.

Gotovo 80 posto ispitanika na dodatnu edukaciju otišlo je samoinicijativno, 11 posto pohađalo je edukaciju koju je inicirao poslodavac, i to za sve zaposlenike tvrtke, a u samo deset posto slučajeva edukaciju za zaposlenike inicirao je njihov nadređeni.

Više od polovice ispitanika najviše zanima edukacija s područja stranih govornih jezika,  46 posto izrazilo je zanimanje za komunikacijske i prezentacijske vještine, te poslovne strane jezike, a slijede ih napredni i specijalizirani informatički programi. Najmanje zanimanje pokazali su za specijaliziranim prodajnim, te tehničkim i strojarskim vještinama.

Većina edukaciju financira sama

Čak 68 posto ispitanika edukaciju je financiralo isključivo svojim novcem. Na trošak poslodavca edukaciju je pohađala četvrtina ispitanih, a za 6 posto ispitanika poslodavac je djelomično snosio troškove edukacije.

Trećina ispitanika tvrdi kako poslodavci ništa ne ulažu u njihovu edukaciju već smatraju da bi zaposlenici to trebali samostalno učiniti. Da poslodavci nedovoljno ulažu u njih smatra 20 posto ispitanika, a 19 posto tvrdi da poslodavci ne ulažu ništa, iako im je edukacija potrebna.

Čak 42 posto ispitanika spremno je sudjelovati u polovici troškova svoje edukacije, a samo sedam posto njih to ne bi učinili.

On – line edukacija ispitanicima nije primamljiva opcija, ali gotovo 40 posto ispitanih izabralo bi kombinaciju fizičke i online edukacije. Isključivo u fizičkom obliku edukaciju bi izabralo 34 posto ispitanika, dok bi samo devet posto učilo on-line putem.

Prosječan iznos koji su za edukaciju isplatili poslodavci iznosi 3011 kuna, a sami ispitanici su za dodatnu edukaciju, kojom bi stekli nove vještine i povećali mogućnosti apliciranja na bolje radno mjesto, spremni mjesečno izdvojiti u prosjeku 1426 kuna.

Komentiraj


FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.