Ekipa nacionala snimila je kako je izgledala proslava oluje u kninu gdje sve više mladih iz godine u godinu promovira ustašku ikonografiju

Hrvatska sramota u Kninu 2016.

Boj se bije, bije, ustaški se barjak vije, za slobodu i za dom. I za dom”, stihovi su pjesme koja se orila iz jednog od kafića u strogom centru Knina na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza, nekoliko sati prije početka koncerta Marka Perkovića Thompsona. Budući da se taj koncert već drugu godinu za redom održava na nogometnom stadionu u Kninu, a ne u Čavoglavama, u popodnevnim satima centar Knina postao je glavna promenada za sve mlade ljude koji su željeli pokazati svoju verziju crne majice s istaknutim slovom U, pozdravom ‘za dom spremni’ ili tek običnu prigodnu crnu odjevnu kombinaciju. Od tisuća mladih koji su i ove godine pohodili Knin, mnogi izgledaju kao da nisu ni punoljetni. Ispred jednog kafića nedaleko od stadiona okupila se veća grupa uglavnom mladih koji su, kao u ekstazi, pjevali takozvane domoljubne pjesme. Popeli su se na improviziranu pozornicu, a iznad njih na balkonima napuštene zgrade koja se nalazi svega par metara od Doma Hrvatske vojske “Kralj Zvonimir” u Kninu, nagurali su se njihovi vršnjaci, također opijeni snagom trenutka u kojem iz zvučnika trešte Thompsonove pjesme. Neki od njih su u majicama, neki bez majica, neki ogrnuti zastavama, bilo s prvim bijelim ili s prvim crvenim poljem na hrvatskom grbu. Desna ruka ispružena je u zrak. Ulicom ispod njih prolazi i mnogo mladih djevojaka, neke od njih ponosno ističu majice na kojima piše “za dom spremni” ili samo “U za sreću”. Tu i tamo kao modni dodatak imaju i kapu koja jako podsjeća na pravu ustašku.

“Pravosudni organi, pravosudna tijela trebaju riješavati pitanje (pozdrava) ‘za dom spremni’ i slično, a svi mi se moramo usredotočiti na to da stvorimo uvjete za bolji život za sve u Hrvatskoj”, komentirala je taj problem predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, napomenuvši da je to pitanje komentirala “već milijun puta” i da to više ne želi komentirati.

“To jest bitno pitanje, ali u ovoj zemlji ima toliko važnih pitanja koja se tiču posla, egzistencije, plaća”, rekla je predsjednica Republike. Ona je samo jedna od brojnih aktera na političkoj sceni kojima je, čini se, jednostavnije takve stvari ignorirati. No moglo bi se reći da je upravo ignoriranje političara posljednjih 20 i nešto godina i dovelo do toga da se u Kninu, odnosno u Čavoglavama, svakog 5. kolovoza atmosfera sve više usijava, umjesto da se smiruje. Nacional je razgovarao s jednim od najviših policijskih dužnosnika, koji također nema rješenje za to pitanje.

“ZA NOŠENJE USTAŠKIH OBILJEŽJA nema kaznenog djela, već samo prekršaj. A to su sve djeca koja nisu bila ni rođena kad je rat završio. To i curice nose, njima je to više kao modni dodatak, dio folklora. Ako im pridajemo pažnju, tek onda će to raditi, iz čistog inata, zato što su vidjeli da je to zabranjeno.

To su djeca koja nisu bila ni u ratu, zašto im pridajemo pažnju? Ja bih njima okrenuo leđa. To vam je sličan problem kao s ekstremnim navijačima. Ako dobivaju pažnju, oni su sve gori i gori. A da bih znao odgovoriti na pitanje zašto to rade, morao bih biti psihijatar. Možda je to sve utjecaj ovih odjeka iz Srbije. Vjerujem da je to sve reakcija na četnički pokret, ali sad već ulazimo u politiku, a to je izvan ingerencije policije”, rekao je u razgovoru za Nacional visoki predstavnik lokalne policije. Policijski snimatelji pomno su pratili i snimali sve sporne događaje, a dio robe s ustaškim obilježjima izdvojili su sa štandova. U međuvremenu su i rastjerali djecu koja su zauzela napuštenu zgradu. Razlog što je policija na kraju intervenirala zvuči nevjerojatno:

“Mi moramo reagirati po prijavi susjeda zbog remećenja reda i mira, iako ne znam što je točno u tom trenutku bio razlog”, kaže Nacionalov sugovornik. Istoga dana policija je ekspresno pronašla počinitelja kaznenog djela spaljivanja srpske zastave. Protiv njega će, u koordinaciji s Državnim odvjetništvom, biti podnesena kaznena prijava. Riječ je o članku 356. kaznenog zakona, odnosno povredi ugleda strane države. Međutim, da bi se slučaj mogao do kraja procesuirati, ta oštećena strana država, u ovom slučaju Srbija, mora to sama službeno prijaviti.

Visokopozicionirana osoba u gradskoj političkoj hijerarhiji, ističe da djeca samo reagiraju na veliku medijsku halabuku koja se svake godine stvara oko kninske proslave i ustaških pozdrava. Slično razmišlja i jedan visoki pripadnik Oružanih snaga koji smatra da mladi prvenstveno reagiraju na ponašanje Srbije te slične pojave s druge strane granice.

MILORAD PUPOVAC, zamjenik predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smatra da je “fasciniranost” ustaštvom kod mladih rezultat odsustva osude i svijesti o njegovu karakteru, koje u našem društvu traje četvrt stoljeća.

  • ‘ELEMENTI SUPKULTURE KAO ŠTO SU muzika poput Thompsonove, navijačke prakse i poduke koje su mogli primiti u školi, u crkvi i ispred nje, grafiti, odražavaju raširenost ‘fascinacije’ ustaštvom’, kaže Pupovac

“Mladi su socijalizirani u takvim okolnostima. Ako pogledate elemente supkulture kao što je muzika poput Thompsonove, kao što su navijačke prakse i kao što su poduke koje su mogli primiti u školi ili njenom dvorištu, u crkvi i ispred nje, te ako pogledate grafitne ukrase po našim gradovima i cestama, vidjet ćete raširenost takve “fascinacije”. Javna svijest o tome, a pogotovo javna osuda, marginalna je. Nje ne može ni biti ako se svede na “mi smo za osudu svih totalitarizama”. A osuda svih totalitarizama zapravo znači dominantni antikomunizam, ali ne i dominantni antifašizam pa time i antiustaštvo. Ako tome dodate rašireno antisrpstvo te odsustvo bilo historijske, bilo aktualne svijesti o zajedničkom životu, onda lako dođete do odgovora na pitanje zašto je ta “fascinacija” toliko raširena. Drugim riječima, fascinacija ustaštvom nije stvar izbora mladih, već njihove socijalizacije u godinama stvaranim, a posljednih godina pojačanim socijalizacijskim uvjetima”, smatra Pupovac. Na pitanje kako komentira tumačenja da je sve to samo reakcija na slične pojave u Srbiji, kaže: “Kad je posrijedi ‘fascinacija’ četništvom kod mladih, ne vjerujem da je toliko riječ o uzajamnim reakcijama, već o istom kontekstu jačanja nacionalizma u posljednjih 25 godina, u kojem je svatko pronašao svoju tobože autentičnu prošlost koju je bivši ‘anacionalni, jugoslavenski, komunistički režim zabranjivao’. Slično je i kod mladih Bošnjaka ili Albanaca. Kad bi se radila istraživanja, vjerojatno bi se vidjelo da su ekstremizam i opčinjenost lokalnim inačicama fašističkih ideja i pokreta opasno rašireni”, rekao je Pupovac.

  • ‘PRIPADANJE NAMA, ZA RAZLIKU OD NJIH, pruža mladima osjećaj pripadnosti metaforičkom entitetu – koji su u ovom slučaju država i nacija’, ističe Branimir Pađen, no upozorava da ne treba podleći moralnoj panici

SOCIOLOG BRANIMIR PAĐEN kaže da smo u nedavnim događanjima u Kninu nažalost vidjeli ponovljene nacionalističke ispade i “ustaševanja”, koji postaju dio folklora na sličnim okupljanjima.

“Ono što je zamjetno jest da u incidentima sve češće sudjeluju i mlade osobe. Recentna istraživanja pokazuju da određeni postotak mlađe generacije pokazuje sklonosti desnim radikalnim stavovima. To ne treba čuditi s obzirom na to da su dugotrajna kriza i permanentna depresija uzrokovana društvenom tranzicijom koja je generirala ‘društvene gubitnike’, plodno tlo upravo za populističke i ekstremne ideje.

Trend jačanja desnice nije samo pravilo u Hrvatskoj, dapače, puno izraženije nacionalističke i šovinističke ispade možemo vidjeti u državama zapadne Europe. Mladi su u tom procesu ekstremizacije najranjivija skupina, s obzirom na to da su u fazi kreiranja svoje osobnosti i skloni izraženoj potrebi za pripadanjem nečem širem što im pruža smisao i zaštitu. Pripadanje Nama, za razliku od Njih, pruža im osjećaj pripadnosti metaforičkom entitetu koji su u ovom slučaju država i nacija”, ističe Branimir Pađen, no upozorava da ne treba podleći nastaloj moralnoj panici. Smatra da su ovakve pojave kod nas još uvijek pojedinačni ekscesi, a ne dio organizirane strukture. “To nam govori da radikalne nacionalističke manifestacije, na sreću, kod nas ne spadaju u sferu organiziranog političkog pokreta, već su plod marginalnih aktera koji nemaju širu podršku.

Međutim, to ne negira potrebu konstantne edukacije mladih i rada s onim dijelom te skupine koji će vjerojatno najlakše upasti u mrežu mržnje, a to su mladi iz socijalno ugroženih obitelji, iz krajeva zemlje bez perspektive. Naravno, tu veliku ulogu treba igrati i država koja mora osigurati uvjete u kojima bi se stvorila jasna perspektiva mladima, pružajući im mogućnost normalnog života i materijalnu sigurnost, jer samo tada mladi neće imati potrebu tražiti identitet u mržnji prema Drugom. Nacionalni identitet tada će biti podloga za pozitivno djelovanje”, zaključio je Pađen. No dok se s najviših političkih instanci ne pošalju jasne poruke te dok se upravo iz tih struktura ne prestanu javljati pojedinci koji propagiraju upravo takav način razmišljanja, a prvenstveno dok se ne počne više pažnje posvećivati obrazovnoj komponenti, teško da će mladi sami od sebe prestati biti fascinirani slovom U.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Kristina Olujić (1987.), završila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i diplomski studij talijanistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Govori francuski, talijanski i engleski. Za vrijeme studija bila je na novinarskoj praksi u Euronewsu u Lyonu.Surađivala je za nekoliko portala među kojima se ističe jednogodišnji rad na portalu H-alter. U Nacionalu je od veljače 2016.