Saborski zastupnik Mosta Miroslav Šimić posljednjih dana je u središtu pozornosti zato što je napustio Građansku opciju grada Osijeka (GOGO), jednog od dosadašnjih članova Mosta nezavisnih lista, čiji je bio osnivač, član i kandidat na listi na parlamentarnim izborima u studenom. Šimićevu odlasku prethodila je odluka Glavnog odbora stranke da napuste Nacionalno vijeće Mosta, kao i pokazatelji nedemokratskog odnosa prema članovima, nedostatka povjerenja i nerazumijevanja situacije. Takav zaključak proizlazi iz činjenice da je disciplinski postupak pokrenut i protiv troje članova koji su dali potporu Šimiću. Čelnici GOGO-a u svom objašnjenju kažu da je odluka o Šimićevu napuštanju Nacionalnog vijeća Mosta legitimna, donesena sa sedam glasova “za” i dva suzdržana.

Građanska opcija grada Osijeka osnovana je neposredno prije lokalnih izbora 2013. kao udruga, a da bi mogla sudjelovati na mjesnim izborima 2014. organizirana je u političku stranku. GOGO se Mostu pridružio u lipnju 2015. Političku karijeru Šimić je započeo u HDZ-u, a jedan je i od osnivača Demokratskog centra 2000. Regionalni je direktor u Krašu za područje Slavonije. U razgovoru za Nacional objasnio je i zašto je na kraju odlučio ostati uz Božu Petrova i Most, je li bilo pritisaka od koalicije Hrvatska raste i što bi se dogodilo da je došlo do ponovljenih izbora.

NACIONAL: Zašto više niste član Građanske opcije grada Osijeka, jedne od dosadašnjih članica političke platforme Most, i zašto je GOGO odlučio izići iz Mosta?

Mislim da je važno istaknuti nekoliko činjenica. GOGO je nastao iz nezavisne liste čiji sam bio nositelj na lokalnim izborima 2013. Nakon izbora odlučili smo osnovati udrugu GOGO i udruga je ta koja je donosila najvažnije odluke. Sredinom 2014. osnovali smo političku stranku jer bez nje ne bismo mogli sudjelovati na mjesnim izborima u Osijeku. I tada smo javno rekli da sve odluke koje se tiču naše organizacije donosi udruga, a ne stranka. Stranka nam je trebala služiti samo kao alat za izlazak na izbore. Ni odluka iz lipnja 2015. da GOGO pristupi Mostu nije bila jednoglasna, a ta različitost mišljenja vladala je u našim redovima oduvijek i to je činjenica na koju sam kao osnivač ove organizacije ponosan. Nakon parlamentarnih izbora, početkom prosinca, na Upravnom odboru udruge postavljeno mi je pitanje kako ću ja, kao član GOGO-a i saborski zastupnik Mosta, glasovati u Hrvatskom saboru. Objasnio sam to slikovito – ako neka situacija ima tri rješenja i ja kao privatna osoba podržavam rješenje A, a većina članova udruge GOGO zastupa rješenje B, ja se na Nacionalnom vijeću Mosta zalažem za to rješenje. No ako Nacionalno vijeće Mosta odluči da se ide s rješenjem C, ja u Saboru glasam za tu opciju. Jer ja sam u Sabor ušao kao saborski zastupnik Mosta, a članGOGO-a i prirodno je da bude tako. Ako su neki članovi GOGO-a mislili da trebam zastupati samo odluke naše organizacije, onda smo, dok sam još bio njihov član, trebali izići s nezavisnom listom na izbore i ne bismo nikad prošli. Mi smo uska, lokalna, osječka priča. Tada sam rekao da ću, ako oni donesu drugačiju odluku, ja to poštivati, ali istog trena vratio bih mandat Mostu, jer nije u redu da soliram. Većina članova Upravnog odbora udruge odlučila je da prihvaća moj plan, ali je nezadovoljna manjina organizirala sastanak Glavnog odbora stranke, na kojem nisam bio nazočan. Skupilo se njih devetero od ukupno sedamnaest članova i sedmero od njih odlučilo je da GOGO iziđe iz Nacionalnog vijeća Mosta. Tu odluku nisam mogao prihvatiti jer je suprotna odluci Upravnog odbora naše udruge GOGO, a posebno zato što bi to značilo dodatno slabljenje Mosta koji je tada trebao potporu više nego danas. Mislim da se sve to dogodilo zbog nerazumijevanja, neiskustva i nepovjerenja pojedinaca.

Na sjednici Predsjedništva na kojoj je trebao biti pokrenut disciplinski postupak protiv mene, shvatio sam da se postupak pokreće protiv još troje ljudi jer su u mail prepisci iznijeli stav da nije u redu to što pojedinci pokušavaju napraviti. Kad sam to vidio, dao sam ostavku na sve funkcije u stranci. Ostajem član udruge GOGO zbog svih ljudi koji su me podržavali.

NACIONAL: S kojim se odlukama Mosta GOGO nije slagao?

Nema konkretne odluke koju je donijelo Nacionalno vijeće Mosta, a da se GOGO nije složio. Ta odluka vjerojatno je donesena zato što sam rekao da ću u Saboru glasati za onu odluku koju izglasavanjem donese većina u Nacionalnom vijeću Mosta.

NACIONAL: Kako je Božo Petrov prihvatio odluku GOGO-a?

On nije mogao shvatiti takvu odluku stranke GOGO, tim više što je Most prema nama bio izrazito korektan.

NACIONAL: Most je mjesec i pol dana pregovarao čas s jednom, čas s drugom koalicijom. Kojoj ste opciji vi bliži i jeste li dvojili hoćete li ih i dalje podržavati?

Ja sam demokršćanske orijentacije, a uz Most sam bio i kad su pregovori s koalicijom Hrvatska raste skoro otišli do kraja. Nisam zagriženi ideolog. Mislim da nam je ideologija dosad donijela puno zla i da se trebamo okrenuti važnijim temama. Božo Petrov je u više navrata meni dokazao da je iskren i pošten čovjek, pa i time što nije pristao biti mandatar, a mogao je. Nije danas uobičajeno kod nas priznati da je netko drugi bolji, a Petrov je to mjesto prepustio Tihomiru Oreškoviću.

NACIONAL: Što znate o spominjanim pritiscima koalicije Hrvatska raste zbog kojih se Most okrenuo Domoljubnoj koaliciji? Jeste li možda i sami bili izloženi pritiscima?

Mi smo donijeli odluku da nećemo iznositi imena onih koji su zvani. Ono što želim jasno reći jest da ni u jednom trenutku pregovora nisam doživio da me netko iz redova Domoljubne koalicije zvao i nagovarao na bilo što, a to za koaliciju Hrvatska raste ne mogu reći. Svjestan sam da je to sve rezultat čiste matematike – koaliciji Hrvatska raste trebalo je manje ljudi za većinu i to je to. Uspjeli su s nekim ljudima, ali cilj razbijanja Mosta na kraju nisu ostvarili. Da nismo ovako reagirali, Mostu bi se s vremenom dogodio pad i raspad, kao i još nekim stranama koje su surađivale sa SDP-om. Razlog za razbijanje Mosta leži u tome da je Zoran Milanović pod svaku cijenu želio biti premijer, pa i onda kad smo mi inzistirali na nestranačkom premijeru. To je mogao postići samo razbijanjem Mosta.

NACIONAL: Je li na kraju odluka o tome da se uđe u koaliciju s HDZ-om i partnerima donesena i zbog straha od novih izbora i neuspjeha?

Novi izbori svima nama ne bi donijeli ništa dobro. Moj stav, koji sam iznosio i na sjednicama Nacionalnog vijeća Mosta, jest da ako se dogodi i najbolji scenarij i Most dobije 30 mandata, to ništa ne rješava jer opet mora koalirati s velikim strankama. No vjerojatno bismo ostvarili manje mandata. Mislim da je odluka da idemo s Domoljubnom koalicijom u pregovore odraz odgovornosti prema građanima, a ne političke kalkulacije.

NACIONAL: Sastanci Nacionalnog vijeća zatvoreni su za javnost, nakon njih do javnosti stiže malo konkretnih informacija. Ima li na tim sastancima ideoloških razlika između 15 ljudi koji su okupljeni u Mostu i tko na kraju donosi konačnu odluku?

Nas 15 dolazi iz različitih sredina, dokazani svatko na svom polju. Ne slažemo se oko svega, što mislim da je dobro. Petrov nema ambiciju biti onaj koji donosi konačnu odluku, nego su one rezultat jasnih, čvrstih i otvorenih rasprava. Držimo se principa da na kraju odlučuje većina. Nismo raspravljali o tome tko što želi po pitanju koalicije. Osobne želje bile su nebitne. Da je Petrov htio ići s Domoljubnom koalicijom zato što dolazi iz Metkovića, to je mogao napraviti i ranije. Ja bih, recimo, bio sretan da smo uspjeli s tripartitnom vladom, ali to je sada nemoguće. Bilo je važno dogovoriti reforme, a manje bitno s kim. Jer posljednjih desetljeća svjedoci smo da te grupacije djeluju vrlo slično. S druge strane, pojava Mosta može pomoći hrvatskom društvu i političkim strankama da se promijene.

NACIONAL: USKOK je priopćio da Petrov nije praćen, Nikola Grmoja ponavlja da ima informacije da je praćenja bilo, a Ranko Ostojić najavljuje tužbu protiv Grmoje. Kako to komentirate?

Imamo indicije da se praćenje provodilo, ali smo u startu svjesni da to nije moguće dokazati. Mi nemamo nadzor nad tim segmentom i to je ono protiv čega ćemo se boriti kako se ne bi događali ovakvi slučajevi. Međutim, prioritet Mosta sada je formiranje vlade i početak provođenja reformi.

NACIONAL: Jeste li razgovarali s mandatarom Tihomirom Oreškovićem i kakav je dojam ostavio na vas?

U razgovoru s mandatarom zaključio sam da je to čovjek ogromnog međunarodnog menadžerskog iskustva, svjestan da nije isto voditi tvrtku i državu. Sama ta svjesnost daje nadu da će se okružiti kvalitetnim suradnicima, a ja se nadam da će na kraju naše insistiranje na nestranačkom premijeru pasti na plodno tlo.

NACIONAL: Jeste li zainteresirani za jedno od šest ministarstava koje će pripasti Mostu?

Ne, ja neću biti u izvršnoj vlasti, želim biti saborski zastupnik i veselim se tomu. Ostajem raditi u Krašu, ali ću smjeti biti odsutan kad zasjeda Sabor. Kad je pauza, radit ću u tvrtki koja je jedan od rijetkih primjera radničkog dioničarstva u Hrvatskoj. Prema djelatnicima su vrlo korektni i zahvalan sam im na tome.

Komentiraj


FOTO:Nacional
PODIJELI
Saša Drinić, vanjski suradnik Nacionala. Pratim teme iz različitih sfera društvenog života. Radim kao novinar Osječke televizije gdje uređujem emisiju TV koktel. Ispred radijskog mikrofona Studentskog Unios radija u Osijeku uređujem i vodim emisiju Šalica razgovora.