Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac u subotu je, na 13. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Interdisciplinary Management Research u Opatiji, ustvrdila da bi se Hrvatska morala podijeliti na pet statističkih regija na razini NUTS2 za privlačenje novaca iz EU fondova, umjesto sadašnje dvije, radi boljeg održavanja specifičnosti i razine razvijenosti njenih krajeva.

Hrvatska je podijeljena na kontinentalnu i jadransku regiju, s tim da u kontinentalnu regiju, uz slabije razvijene slavonske županije, ulazi i Zagreb s mnogo većim BDP-om po stanovniku, ali i međimurske i zagorske županije, što podiže ukupnu razinu razvijenosti regije. Ministrica Žalac stoga je navela kako predlaže da u novoj podjeli na regije pet slavonskih županija budu u zasebnoj regiji, a isto tako i Zagreb, koji ne bi trebao povlačiti novac iz kohezijskih izvora, kao što je pravilo u glavnim gradovima država EU.

Postojeće dvije hrvatske regije su na 239. i 248. mjestu po razvijenosti od ukupno 276 regija EU. Među kontinentalnom i jadranskom regijom nema velikih razlika u razvijenosti, ali se razlike bitno povećavaju na nižim razinama  statističkih regija, odnosno NUTS3, rekla je Žalac. U NUTS3 razini regija sve hrvatske regije su u donjoj trećini ljestvice razvijenosti, tako da je, po podacima iz 2013. najbolji Zagreb na 928. mjestu, a Brodsko-posavska županija na 1342. mjestu od ukupno 1342 europske NUTS3 regije. Razlike među regijama te razine u Hrvatskoj su vidljive na osnovnim pokazateljima poput BDP-a po stanovniku, udjela obrazovanog stanovništva ili kretanja stanovništva, ali i po indeksima razvijenosti, kao objedinjenom pokazatelju, kazala je Žalac.

Indeks razvijenosti je kvalitetan pokazatelj, s obzirom na to da sadrži više komponenti, te može poslužiti kao podloga za uključenje ili isključenje nekih krajeva iz popisa potpomognutih područja o kojima država dodatno skrbi, rekla je. No, dodala je Žalac, indeks razvijenosti u Hrvatskoj treba redefinirati i ponovno proračunati komponente, kako bi se dobilo točnije stanje od sadašnjeg. Naime, navela je, proračuni prihoda jedinica lokalne samouprave, ako dijela indeksa razvijenosti se godinama nisu mjerile, a sad su u mnogima sigurno značajno manje nego ranije. Novi indeks razvijenosti temeljit će se na demografskim, fiskalnim i razvojnim pokazateljima, kazala je.

Ministrica Žalac je, predstavljajući aktivnosti Vlade na polju regionalne politike, navela da se planira ojačati jedinice lokalne i regionalne samouprave, posebna pažnja posvetiti brdsko-planinskim područjima te otocima donošenjem novog Zakona o otocima. Njime bi se trebao potaknuti snažniji održivi razvoj otoka, jačati mala obalna plovidba i mala brodogradnja, navela je.

Nadalje se planira osnovati fond za regionalni razvoj, koji bi pomagao pri financiranju vlastite novčane komponente u dobivanju europskog novca. Ojačat će se uloga regionalnih stručnih koordinatora, kao dijela sustava upravljanja i kontrole regionalnog razvoja, a uvest će se i zakonska obaveza prijave razvojnih projekata jedinica lokalne i područne samouprave u središnju državnu bazu podataka, kazala je ministrica. Istaknula je da je dovršen i predan u saborsku raspravu prijedlog Strategije regionalnog razvoja Hrvatske do 2020. godine.

Konferenciju Interdsiciplinary Management Research organizira Ekonomski fakultet u Osijeku s partnerskim institucijama, Sveučilištem J. J. Strossmayera u Osijeku, Poslijediplomskim studijima Management i Pforzheim University. Prije govora ministrice Gabrijele Žalac, otvarajući skup, sudionicima su se obratili rektor osječkog sveučilišta Željko Turkalj i dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku Vladimir Cini. Konferencija završava 21. svibnja.

Komentiraj