Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u utorak kasno poslijepodne za posjeta izvoru rijeke Jadra, sjeverno od Solina, najavila je mogućnost revitalizacije rimskog akvedukta koji je na tom mjestu izgrađen istodobno kad i Dioklecijanova palača, krajem 3. i početkom 4. stoljeća.

“Danas sam imala niz razgovora s konzervatorima i stručnjacima vezano za mogućnost revitalizacije tog akvedukta i iznimno je važno da su prepoznati potencijali njegove revitalizacije jer taj projekt povezuje kulturnu i prirodnu baštinu i nadilazi prostor Splita”, rekla je novinarima ministrica Obuljen-Koržinek.

Predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Andro Krstulović podsjetio je ističući važnost rimskog akvedukta sjeverno od Solina da su Dioklecijanova palača i uža splitska gradska jezgra 1979. godine upisani na UNESCO-ovu listu kulturne baštine, a nova paradigma upravljanja UNESCO-ovim dobrima, kako je rekao, predviđa i njihovu ekstenziju.

“Ekstenzijom UNESCO-ove zaštite Dioklecijanove palače i splitske gradske jezgre stječe se prigoda i za proširenje UNESCO-ove zaštite i valorizacije onih prevrijednih dobara koja i danas imaju veliku važnost za Split i njegovu okolicu, a to je ovaj akvedukt”, rekao je Krstulović Opara, koji je i to potaknuo. Po njegovim riječima, zamišljeno je da se UNESCO-ova zaštite Dioklecijanove palače i uže splitske gradske jezgre proširi na arheološko područje Salone i kamenolom na Braču.

Profesor Joško Belamarić, koji je član Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, rekao je novinarima kako je rimski akvedukt dug devet kilometara građen za opskrbu Splita pitkom vodom, a do sada je bio ‘po strani’ u odnosu prema Dioklecijanovoj palači iako od nje nije ništa manje važan.

“Nije manji utrošak ljudske energije i inženjerijske sposobnosti i broja ljudi koji su gradili ovaj akvedukt te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na devet kilometara dugoj trasi nego što je to bio slučaj s konstrukcijom Dioklecijanove palače”, rekao je Belamarić.

Smatra da bi se u proširenju UNESCO-ove registracije Dioklecijanove palače trebali naći barem najvažniji dijelovi akvedukta, koji bi se na nju upisali te brački kamenolom i arheološko područje Salona.

Ministrica Obuljen-Koržinek posjetila je i knjižnicu u Solinu te arheološko područje Šuplje crkve. Za knjižnicu u Solinu je rekla kako svojim angažmanom može poslužiti kao primjer, a najavila je kako će se do ljeta donijeti strategija poticanja čitanja u Hrvatskoj.

“U tu strategiju stavit ćemo adekvatna sredstva kako bismo pokazali koliko je taj dio kulture važan za naš nacionalni identitet i obrazovanje”, rekla je. Prilikom obilaska arheološkog područja Šuplje crkve, koje je poplavljeno, najavila je kako će se s Hrvatskim vodama osmisliti projekt zaštite tog područja od poplava.

Arheološko područje Šuplje crkve u Solinu dobilo je takav naziv po narodnom predanju, a na tom su mjestu ruševine krunidbene bazilike kralja Zvonimira iz 11. stoljeća i smatra ga se jednim od važnijih u hrvatskoj povijest srednjeg vijeka.

Komentiraj

FOTO:Anto Magzan/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.