Kreativne i kulturne industrije predstavljaju jednu od najperspektivnijih gospodarskih grana, a poticanje rasta i razvoja toga segmenta kulture jedan je od prioriteta hrvatske kulturne politike, poručila je u četvrtak u Zagrebu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši kako je pritom ključna konstruktivna suradnja sa svim dionicima sektora.

“U kontekstu razgovora o kulturnim i kreativnim industrijama uvijek sam isticala važnost angažmana države i javnog sustava u potpori svim dijelovima onoga što nazivamo kulturni i kreativni lanac”, rekla je ministrica govoreći na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK.

“Ove smo godine uspjeli povećati proračun za kulturu i odlučili smo da ćemo to povećanje linearno usmjeriti na sva područja stvaralaštva. Naravno, sredstva nisu nikad dovoljna, ali želimo poslati poruku da fokus stavljamo na kreativce, dakle na one koji stvaraju kulturu i umjetnost”, napomenula je ministrica kao jedna od gostujućih izlagača prvoga dana dvodnevne konferencije, koja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak i petak 23. i 24. studenoga okuplja neke od trenutno najaktualnijih hrvatskih kreativaca i stručnjaka.

Istaknula je da je u prvoj godini mandata Ministarstvo kulture velik naglasak stavilo na sudjelovanje u kulturi i participaciju. Smatra da u vremenu kulturnih i kreativnih industrija, osim tradicionalnih potpora stvaralaštvu i produkciji, bilo na nacionalnoj ili na lokalnoj razini, treba puno angažiranije pomagati i distribuciju.

“Neki su kanali potpore već otvoreni, ali u sljedećim godinama i u ovom mandatu trudit ćemo se osmisliti nove programe kako bismo pomogli da se kreativci što bolje susretnu sa svojim publikama kroz različite oblike potpore distribuciji”, rekla je Obuljen Koržinek.

Ne smijemo zanemariti ni naš europski kontekst, dodala je ministrica. “U ovom trenutku pregovaramo na razini Europske unije o reviziji direktive o audiovizualnim i medijskim uslugama, u kojima hrvatska vlada čvrsto zastupa stajalište da se mora sačuvati sustav kvota, ne samo kad je riječ o filmskim kvotama, već na nacionalnoj razini i za glazbu”, rekla je.

Smatra kako treba “i u svim oblicima nelinearnih usluga osigurati i zaštitu autorskih prava ali i, ubiranjem postotaka od velikih zarada i ekstra profita koji se stvaraju, osigurati financiranje nacionalne produkcije”.

Uskoro nova nacionalna strategija razvoja kulture

U izlaganju pod nazivom “Promjene koje 2018. donosi kreativnim i kulturnim industrijama” ministrica je govorila i o nacrtu prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, spomenula niz programa i projekata koji se već provode poput pilot projekta za poticanje sudjelovanja u kulturi i razvoj nove publike, te za konac 2018. najavila novi zakon o elektroničkim medijima, “još jedan iznimno važan propis za cijelu kulturnu i kreativnu industriju, posebno za audiovizualni i glazbeni dio”.

Ministarstvo kulture upravo se nalazi pred raspisivanjem natječaja za izradu nacionalne strategije razvoja kulture, čiji je sastavni dio i strategija razvoja kulturnih i kreativnih industrija kao njezin najvažniji segment, rekla je nadalje ministrica, a u planu je i puno veće ulaganje u poduzetništvo u kulturi, i to ne samo kroz nacionalna sredstva nego dijelom i kroz europski socijalni fond za financiranje mikropoduzetnika u kulturnim i kreativnim industrijama.

Izvijestila je da je formirana i radna skupina za izradu novog Zakona o umjetnicima i umjetničkoj djelatnosti, što smatra i iznimno važnim jer je postojeća regulativa iz razdoblja prije 90-ih godina prošloga stoljeća.

Kao proces koji se više ne može odgađati ministrica je posebno izdvojila potrebu radikalnog redefiniranja zanimanja, kako bi se tome mogao prilagoditi i sustav obrazovanja. “Svjesni smo, pogotovo u ovom području kulturnih i kreativnih industrija, da mlade ljude uglavnom školujemo za vrlo tradicionalna umjetnička područja, da bi se onda oni negdje ‘po putu’ obrazovali u nekim novim zanimanjima”, objasnila je.

To će biti dugotrajan proces u kojemu ćemo trebati pomoć strukovnih udruga, dodala je ministrica, istaknuvši kako svi programi o kojima je govorila u prvome redu ovise upravo u suradnji sa strukom – s ljudima koji djeluju i rade u kreativnom sektoru.

“Uvijek ističem da je specifikum svakog resora, a resora Ministarstva kulture više nego bilo kojeg drugog, da bez suradnje s umjetnicima, kreativcima, udrugama, nama su zapravo ruke vezane – naša su znanja ograničena, a naša spoznaja o tome što radite dosta limitirana”, ustvrdila je.

Upravo zbog toga posebno joj je drago što je dobila priliku da, sudjelujući u MAKK-u,  može poslati poruku “da smo otvoreni, da želimo sve što radimo raditi u suradnji s vama, jer mi samo stvaramo okvir, a bez vaše kreativnosti i doprinosa sve što mi radimo ne bi imalo apsolutno nikakvog rezultata”, zaključila je Obuljen Koržinek, ocijenivši kako je “samozatajnost velikih umjetnika i velikih kreativaca ono čemu se trebamo diviti”.

U fokusu kreativci i njihov proizvod 

Poruke podrške na konferenciji je okupljenima prenio i ministar financija Zdravko Marić, koji je tom prilikom poručio kako je neosporan potencijal kulturnih i kreativnih industrija i svih njezinih podsektora, na globalnoj i na europskoj razini, stvaranja dodane vrijednosti unutar širih gospodarskih aktivnosti.

Taj je veliki potencijal i u Hrvatskoj prepoznat, kazao je Marić, jer riječ je o jednom “fantastičnom i nevjerojatnom spoju nematerijalne imovine, jedinstvenosti i nekakve posebnosti”, kojim kreativna i kulturna industrija sigurno može dati još veći doprinos i u nekim drugim okolnostima.

Govoreći o planovima poticaja za tu industriju, Marić je rekao kako je jedan od razloga zašto je tu “dati takvu poruku, i to ne samo u okviru proračuna, nego svih politika koje bi na neki način dale poticaj”.

Organizator MAKK-a je služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja u suradnji s Hrvatskim društvom za autorsko pravo HDAP – ALAI, a ove godine u fokusu su dvodnevnoga događanja kreativci i njihov proizvod, s posebnim naglaskom na obrazovanje u kreativnosti i kreativnost u obrazovanju.

Konferenciju je, uz poruke potpore, otvorila, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, a prvi dan njezina održavanja obilježila su, pred ukupno tristotinjak prijavljenih sudionika, izlaganja niza zanimljivih predavača i gostiju, kako iz svijeta kreativnosti, tako i onih koji svojim izumima i idejama kreativno oblikuju naš svijet i svakodnevicu.

Potencijal kulturnih i kreativnih industrija u kontekstu razvoja zemlje u svojim su prezentacijama propitkivali Boris Jokić i Nenad Bakić, koji su sudjelovali i u panel diskusiji “Kreativnost u obrazovanju”, u kojoj su im se pridružili Sandra Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva), Aleksandar Battista Ilić (Akademija likovne umjetnosti), te iz Ministarstva kulture Maja Zrnčić, a Ministarstva znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.

Prvoga dana MAKK-a u programu su, među ostalima, sudjelovali i Zlatan Stipišić Gibonni i Husein Hasanefendić Hus.

Drugi dan konferencije, 24. studenog, bit će posvećen temama iz područja intelektualnog vlasništva i zaštite autorskih prava.

Komentiraj