Splitski nogometni stadion Poljud proglašen je zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a predsjednik Uprave Hajduka Marin Brbić izrazio je nadu da će ta odluka pridonijeti obnovi toga stadiona.

Odluka o proglašavanju Poljuda zaštićenim kulturnim dobrom donesena je na sjednici Stručnoga povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra održanoj 23. studenoga, na temelju čega je Ministarstvo kulture donijelo odluku o upisu Poljuda u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, priopćilo je Ministarstvo.

Predsjednik Uprave Hajduka Marin Brbić pozdravio je odluku o proglašenju Poljuda zaštićenim kulturnim dobrom.

“To je jako lijepa vijest. To znači da će nam, valjda, netko pomoći da malo obnovimo stadion Poljud”, rekao je Brbić za Hinu.

Kako se podsjeća u obrazloženju povjerenstva, veliki stadion splitskog nogometnog kluba “Hajduk” sagrađen je 1979. godine u splitskom predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš (1930.-2013.). Realizacija projekta vezuje se uz VIII. Mediteranske igre koje su se 1979. godine održale u Splitu, a iste je godine autor nagrađen tada Saveznom nagradom Borba za arhitekturu i urbanističko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu.

Stadion poznat i kao “Poljudska ljepotica”, doista je izniman i višestruko zanimljiv u arhitektonskoj kompoziciji, dodaje se u obrazloženju. Iz ortogonalne projekcije, iz zraka, njegova je forma čisti krug, dok je iz središnje osi rastvorena školjka. Bokove školjke koji su u unutrašnjosti izdignuta lučna gledališta (tribine), izvana pridržavaju moćna armiranobetonska rebra. Gledališta su postavljena na zapadnoj i istočnoj strani školjke dok je razdjelnica ostavljena kao slobodan i nenatkriven prostor. Tlocrtnom i lučnom formom rešetkasti krov smione metalne konstrukcije prati gledalište. S obodne zone oko stadiona 12 mostova širine 6 metara i s rasponom od 30 do 40 metara te osam ulaznih stubišta vode posjetitelje neposredno u gledalište. Mostovi nadvisuju duboki “opkop” u kojemu su, ispod tribina, smješteni poslovni prostori. Pristup samom terenu omogućavaju tri glavna ulaza, a na sjevernom dijelu zapadne tribine je ulaz za natjecatelje i svečane mimohode. Zona oko stadiona, površine 60 tisuća četvornih metara namijenjena je pješacima, a sastoji se od asfaltiranih i zelenih površina.

Osim po arhitektonskoj koncepciji, stadion se izdvaja i jedinstvenom krovnom konstrukcijom čiji su projektanti, prema autorskoj zamisli Borisa Magaša, u natječajnom radu Marijan Blažina, a u izvedbenom radu i izradi tehničke dokumentacije Boženko Jelić i Ante Mihanović.

Krovna konstrukcija ima raspon od 206 metara i najveća je te vrste u svijetu, a njezin sferni oblik također je novina prvi put izvedena u svijetu, ističe se u priopćenju Ministarstva kulture.

O genezi ideje splitskog stadionaa, kako piše njegov autor Boris Magaš, svjedoči niz skica i nacrta dio kojih je sačuvan i objavljen u časopisu Čovjek i prostor 1979. godine. Od ideje školjke koja se razvila iz promišljanja lokacije u odnosu na krajolik do ideje grčkog odeona, arene, theatrona u promišljanju funkcionalnog oblikovanja stadiona koji posjeduje odeonske i akustičke karakteristike iznimne izražajnosti. U genezi stadiona kroz graditeljsku povijest, Magašev stadion nastavlja se na suvremenu arhitektonsku misao o konceptu stadiona velikog hrvatskog arhitekta Vladimira Turine (autor stadiona u Maksimiru, stadiona Banjica u Beogradu i stadiona u Teheranu), koji je afirmirajući ideju otvorenosti, stadion vratio krajoliku. Baštineći povijest graditeljstva, Magaš istovremeno daje individualni autorski doprinos, stvarajući istinski suvremenu arhitekturu koja je obilježila povijest arhitekture posljednje četvrtine 20. stoljeća, ističu iz Ministarstva.

Gradski stadion Poljud, smješten u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, vizurno orijentiran prema zelenilu Marjana, neznatno upušten u teren kako bi u različitim vizurama iskazao izuzetno lagan volumen koji u prostoru gotovo lebdi, svojim smještajem u prostoru, oblikovanjem i konstrukcijom svjedoči iznimne urbanističke i arhitektonske vrijednosti i posjeduje nezamjenjivu odrednicu suvremenosti, ističe se u priopćenju.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.