Nekoliko je svjetskih banaka, a među njima i par švicarskih, ozbiljno zainteresirano za odobravanje kreditnog aranžmana Hrvatskoj kojim bi se od mađarskog MOL-a otkupilo 49,1 posto dionica Ine. Prema dobro obaviještenim Nacionalovim izvorima, zainteresirane banke načelno su potvrdile kako mogućnost otkupa uz pomoć odobrenih kredita smatraju realnom i da su spremne sudjelovati u takvom kreditnom aranžmanu, i to pod uvjetima da Hrvatska svoje dionice, njih 44,8 posto, dade u zalog banci, a nakon odobravanja kredita i otkupa MOL-ovog udjela u kompaniji i te bi otkupljene dionice bile date u zalog. Kredit bi se potom vraćao u dogovorenom vremenskom roku iz tekućeg poslovanja Ine, a nakon otplate kredita Hrvatska bi vratila potpunu kontrolu nad strateški najvažnijom energetskom kompanijom.

[quote_box_center]

  • Ministar Vrdoljak pregovara o uvjetima pod kojima bi Hrvatska od banaka dobila kredit za otkup 49,1 posto MOL-ovih dionica.
  • Nekoliko je svjetskih banaka, a među njima i par švicarskih, ozbiljno zainteresirano za odobravanje kreditnog aranžmana Hrvatskoj kojim bi se od mađarskog MOL-a otkupilo 49,1 posto dionica Ine.

[/quote_box_center]

Iz više izvora potvrđeno nam je da su najmanje dvije velike svjetske banke ozbiljno zainteresirane za financiranje hrvatskog plana otkupa Ininih dionica od MOL-a, već su održani i neki sastanci i pregovori, a banke su započele i proces analize projekta i mogućih varijanti financiranja, no cijeli se posao, kako saznajemo, odvija u tajnosti i podalje od javnosti. Izvori bliski Ini tvrde da pregovore s inozemnim bankama vodi Ministarstvo gospodarstva pod direktnim vodstvom ministra Ivana Vrdoljaka. Ministarstvo gospodarstva već mjesecima aktivno traži mogućnost rješavanja pitanja suvlasništva dionica Ine i konačnog zatvaranja mučnog razdoblja pregovora i natezanja s mađarskim MOL-om koji ni nakon nekoliko godina nisu dali nikakve rezultate. Otkup MOL-ovih dionica jedna je od opcija koja se ozbiljno razmatra i koja posljednjih nekoliko mjeseci poprima sve konkretnije okvire. No prije svega na tu opciju moraju pristati i Mađari.

NO BIT ĆE ZANIMLJIVO VIDJETI kako će na cijeli projekt i kontakte sa svjetskim bankama reagirati premijer Zoran Milanović, koji ni do sada nije blagonaklono gledao na samostalne poteze ministra Vrdoljaka vezane uz Inu, a posebno one poteze koji nisu išli u korist mađarskog suvlasnika. Prema istim izvorima, ministar Vrdoljak prvo je temeljito ispitao koliko je realna mogućnost kreditiranja za otkup Ininih dionica, a kada su povratne informacije od zainteresiranih banaka bile pozitivne, tek je tada prijedlog predstavio Milanoviću. Premijerova reakcija, kako saznajemo, nije bila pretjerano pozitivna, što nije iznenađujuće zna li se da ni do sada u političkom vrhu, a posebno u odnosima između premijera i ministra Vrdoljaka, nije bilo jedinstvenog stava oko mogućih načina rješavanja problema suvlasništva u Ini i budućnosti kompanije. Hrvatska je javnost proteklih mjeseci nerijetko bila svjedok čestih razmirica, sukoba i prepucavanja između premijera i ministra gospodarstva kada je u pitanju Ina, a Milanović je često svojim izjavama demantirao izjave Vrdoljaka. To se dogodilo i koncem prošle godine, kada je Vrdoljak javno izjavio da Hrvatska “ozbiljno razmatra mogućnost otkupa Ininih dionica od MOL-a”. Premijer Milanović te izjave brzo je demantirao nazvavši ih “glupošću”, pokazujući jasno da ne podržava svog ministra. Stoga bi činjenica da Ministarstvo gospodarstva pregovara sa zainteresiranim bankama oko kredita za otkup Ininih dionica mogla dodatno zaoštriti odnose na relaciji Milanović – Vrdoljak.

25.07.2014., Zagreb - Visoka, drzavna rezidencija, pregovori INA - MOL. Ministar Ivan Vrdoljak sastao se sa pregovarackim timom MOL-a. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon pregovora s MOL-om 25. srpnja 2014. u rezidenciji u VisokojFoto: Marko Lukunic/PIXSELL

HRVATSKA STRANA ISTODOBNO RAZMATRA i moguće instrumente za osporavanje ugovora s MOL-om na domaćim sudovima te posljednjih nekoliko mjeseci u tišini prikuplja potrebnu dokumentaciju kako bi eventualno pokrenula i taj spor. Kako je u rujnu prošle godine već započeo i postupak pred arbitražnim vijećem Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, sve aktivnosti u procesu osporavanja ugovora pred domaćim sudovima treba izvesti vrlo pažljivo te ih uskladiti s tijekom arbitraže, kako se stručnom timu koji u Washingtonu brani hrvatske interese ne bi odmoglo u radu. Osobito se vodi računa da se mogućim pokretanjem spora pred domaćim sudom ne uđe u meritum arbitraže, kako bi se izbjeglo da se ugrozi postupak pred međunarodnim arbitražnim sudom.
Ministar Vrdoljak formirao je grupu stručnjaka koja će kao savjetodavno tijelo pomoći pravnom zastupniku Hrvatske, odvjetniku Luki Mišetiću, da se pred arbitražnim vijećem što kvalitetnije izbori za hrvatske interese u postupku arbitraže pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova. U tom je timu i Vrdoljakova pomoćnica Sabina Škrtić. Unatoč činjenici da premijer za sada blagonaklono gleda na započeti proces osporavanja ugovora s MOL-om pred domaćim sudovima, čini se da s druge strane ministar gospodarstva u procesu pred ICSID-om nema jasnu podršku Milanovića, koji žestoko reagira na svaki njegov prijedlog. Premijer time samo potvrđuje svoj, po nekima, kontradiktorni odnos prema Ini.

NEKI IZVORI BLISKI VLADI TVRDE da premijer pune tri godine zapravo nije povukao niti jedan konkretan i odlučan potez za rješavanje spora s mađarskim suvlasnicima Ine. Isti izvori tvrde da Milanović takvim ponašanjem ide na ruku MOL-u, koji nesmetano provodi vlastitu politiku upravljanja Inom u suprotnosti s interesima Hrvatske. Na samom početku mandata premijer je oštrim riječima uvjeravao javnost da će učiniti sve kako “Ina ne bi postala MOL-ova podružnica” i da je spreman poduzeti korake kako bi se zaštitili hrvatski interesi u Ini. Nepunih pola godine nakon preuzimanja vlasti Milanović je otišao u službeni posjet Mađarskoj, gdje se susreo sa svojim kolegom Viktorom Orbánom. Nakon povratka u Hrvatsku, tvrdi visoki izvor iz Ine, premijerovi stavovi o Ini i MOL-ovom suvlasništvu u kompaniji drastično su se ublažili. Visoki izvor iz Ine čak tvrdi da Milanović ne razumije u potpunosti sustav funkcioniranja u velikoj kompaniji poput Ine. Isti izvor čak tvrdi da MOL iz Ine izvlači novac, manipulira financijskim izvještajima i poslovanjem tvrtki partnera, uz čiju pomoć umanjuje dobit kompanije te kako kontrolira novčane tokove u Ini. Prema tvrdnjama istog izvora, Milanović ostavlja dojam da to ne želi niti se trudi razumjeti.

VIŠE RAZLIČITIH IZVORA TVRDI DA PREMIJER MILANOVIĆ posljednje dvije i pol godine svim silama nastoji pronaći kompromisno rješenje koje će Mađarima omogućiti ostanak u Ini. S druge pak strane, tvrde isti izvori, predstavnici MOL-a formalnim pristupanjem pregovorima i prijavama pred međunarodnim sudovima i arbitražama samo kupuju vrijeme i traže način kako u potpunosti preuzeti kompaniju, očekujući pritom da će im eventualna smjena u Banskim dvorima na skorim parlamentarnim izborima donijeti zaokret kakav očekuju. Mađarskom MOL-u partnerski odnos s hrvatskim suvlasnikom nije na prvom mjestu, tvrde izvori Nacionala. Ono što Mađare zanima jest potpuno preuzimanje Ine, njezino pretvaranje u MOL-ovu podružnicu, zatvaranje obje hrvatske rafinerije (zatvaranje sisačkog postrojenja tek je prvi korak) i prebacivanje kompletne prerade uvozne nafte u svoje rafinerije u Százhalombatti (Mađarska) u Bratislavi, dok bi u Hrvatskoj ostala tek skladišta te maloprodaja i veleprodaja derivata, a domaća bi se nafta prodala susjednim rafinerijama, prije svega onoj u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu ruske Optima Grupe, odnosno Zarubežnjefta. Premijer Milanović svojim ustručavanjem da poduzme konkretne poteze svakako im olakšava posao, navode isti izvori. No ministar Vrdoljak je stalni „trn u oku“ MOL-a, a mađarske prijetnje prodajom Ininih dionica postale su temelj za aktualni projekt, odnosno pokušaj da se kroz pregovore sa svjetskim bankama pronađe opcija otkupa dionica u vlasništvu MOL-a.

Još krajem 2013. predstavnici MOL-a, iziritirani još jednim u nizu neuspješnih pregovora s hrvatskim suvlasnikom o budućnosti upravljanja Inom, bučno su najavili kako su odlučili prodati svoj udjel u hrvatskoj naftnoj kompaniji. U medijima su se tih tjedana kao mogući kupac spominjale neke ruske naftne kompanije, prije svih ruska državna tvrtka Rosneft, no sve je ostalo tek na novinskim naslovima, bez konkretnih pojedinosti.

Tvrdi se da je upravo taj trenutak iskoristio ministar Vrdoljak kako bi Mađarima dao priliku da se izjasne o cijeni koju traže za otkup svojeg paketa dionica. No s mađarske strane nije stigao konkretan odgovor.

Nema ga ni do danas, a nije teško zaključiti da sadašnja nesigurna gospodarska situacija u Rusiji uzrokovana ukrajinskom krizom i ekstremno niske cijene nafte na svjetskom tržištu sigurno nisu razlozi koji bi neku naftnu kompaniju, a posebno rusku, motivirali da otkupi dionice Ine. Drugim riječima, pred MOL-ovom zgradom kupci dionica Ine sigurno ne stoje u dugačkom redu i Mađari su toga itekako svjesni.
Sljedeći mjeseci će pokazati je li i Mađarima u interesu doista prodati svoj paket dionica ili su njihovi interesi posve druge prirode.

Komentiraj

PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.