U prva tri mjeseca ove godine bolnice su napravile novih 160 milijuna kuna duga, pa ministar zdravlja Dario Nakić najavljuje reorganizaciju bolničkog sustava koju trebaju provesti nove bolničke uprave, na čija čela, nakon prekida sanacije i imenovanja novih upravnih vijeća, idućega tjedna trebaju biti izabrani novi vršitelji dužnosti ravnatelja.

“U samo prva tri mjeseca ove godine bolnice su napravile 160 milijuna kuna novog duga i nama je nužna reorganizacija bolničkog sustava i njegova racionalizacija jer na ovaj način ne možemo osigurati pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite”, rekao je Nakić Hini.

“Gdje su rupe iz kojih curi novac”

Zadaća novih bolničkih uprava bit će da zajedno s Ministarstvom zdravlja i HZZO-om, koji će pojačati kontrolu poslovanja bolnica, snažnije angažiraju svoje odjele za kvalitetu i vide “gdje su rupe iz kojih curi novac u velikim količinama”.

Dosadašnji sustav plaćanja bolnicama za obavljenu uslugu, kaže Nakić, stimulirao je potrošnju kako bi se prikazali bolji rezultati poslovanja. Bolnice su bile stimulirane da fakturiraju više usluga jer su mogle dobiti dio novca od onih bolnica koje su fakturirale manje, pa je tako većina njih počela iskazivati veći opseg obavljenog posla, ali ne zbog stvarnog posla već zbog načina fakturiranja i snalaženja uprava, o čemu svjedoči i podatak o neuobičajeno velikom broju komplikacija u liječenju.

Stoga Nakić poručuje da bolnicama koje su fakturirale iznad ugovorenog limita taj višak neće biti plaćen, jer takva obveza ne stoji u ugovorima koje su potpisale s HZZO-om.

Bolnice se snalazile

“To je bilo snalaženje ustanova, koje im ja nimalo ne zamjeram. One su iskoristile dane mogućnosti, ali sada se moramo svesti u realnost”, kaže ministar i upozorava da su bolnice novi dug stvorile iako su dobile iste iznose bolničkih proračuna kao i lani.

Osim financijske racionalizacije Nakić najavljuje novu strukturu bolničkog sustava, koja predviđa jednu bolničku ustanovu nacionalne razine, osam regionalnih bolnica, dvije subregionalne i ostale, lokalne bolnice.

Bolnice će biti funkcionalno povezane, pa će tako svaka od lokalnih bolnica biti usmjerena prema jednoj regionalnoj ustanovi, u kojoj će se pacijentima pružati usluge koje im neće moći pružiti njihova lokalna bolnica.

“U nekim bolnicama morat ćemo reorganizirati njihove djelatnosti kako bi mogli poticati kvalitetu. Bit će i ukidanja ili premještanja odjela, no cilj nam je da se bolničke ustanove ne zatvaraju, već da ih kroz racionalizaciju zadržimo, jer često su ustanove u malim sredinama važne za održanje života na tim područjima”, kaže Nakić.

Stroža kontrola potrošnje lijekova

Reorganizacija bolničkog sustava, koja kreće poslije ljeta, nakon promjena u hitnoj bolničkoj službi, podrazumijeva strožu kontrolu financijskog poslovanja i potrošnje lijekova, a naročito antibiotika i posebno skupih lijekova, zbog čega će pri HZZO-u biti osnovano Povjerenstvo za posebno skupe lijekove.

Ministar najavljuje kako će sve bolnice dobiti odluke kada i koliko ljudi može ići na godišnji odmor istodobno, te da će se strože kontrolirati radno vrijeme.

Posebnu pozornost ravnatelji će morati posvetiti indiciranosti dijagnostičkih pretraga i listama čekanja, koje su u veliki problem.

“Napokon treba reći što je prihvatljiva lista čekanja na neku pretragu, pa će pacijent, ako je ne obavi u tom roku, moći otići u drugu ustanovu, kojoj će onda ta usluga biti plaćena. Stimulirat ćemo ustanove da same vode računa o tome jer ne možemo dozvoliti da dijagnostički uređaj radi samo ujutro, a ne i poslijepodne”, kaže.

Krajnji je cilj promjena u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima da hitni pacijenti na pregled ne čekaju više od sat vremena, a da se do dijagnoze dođe u roku četiri sata, napominje Nakić.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.