Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić u ponedjeljak je za Novi list rekao da bi Hrvatska, ako Sabor usvoji izmjene Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje je predložio Most, sigurno plaćala visoke odštete zbog tužbi Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Most predlaže da javno arhivsko gradivo koje sadržava osobne podatke bude dostupno za korištenje 70 godina nakon nastanka, odnosno 20 godina nakon smrti osobe na koju se odnosi. Osobni podaci su, kako se precizira, ‘rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život, kaznena djela i prekršaji’.

Ipak, ti rokovi ne bi se odnosili za arhivsko gradivo bivših društveno-političkih organizacija, pravosudnih tijela, tijela unutarnjih poslova i sigurnosno-obavještajnih tijela koje je nastalo do 22. prosinca 1990., koje je dostupno bez ograničenja, ‘osim ako su osobni podaci pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda i odnose se na osobe koje nisu bile nositelji javnih dužnosti’.

“U komunizmu su javne dužnosti bile i, primjerice, direktor poduzeća, predsjednik općine, glavni urednik novina… I što ako su tajne službe uhođenjem nekog direktora doznale da je on napravio preljub i stavile to u njegov dosje? Most bi sada htio da podatak da je taj čovjek, prije 30 ili 40 godina, varao suprugu bude dostupan, makar to ne može biti javni interes. Ako bi ovakva odredba i prošla ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu, siguran sam da ne bi u Strasbourgu i Hrvatska bi u slučaju tužbi morala plaćati visoke odštete”, rekao je Miljenić za Novi list.

Komentiraj