Iako je prije nekoliko dana podignuta optužnica u slučaju Karlovačke banke, nisu dovršeni svi izvidi i provjere, doznao je Nacional iz više izvora upućenih u taj slučaj.Uskok je optužnicu sastavio na gotovo 700 stranica, a u njenom su fokusu Sandi, Petar i Tomislav Šola te njihova majka Marija Šola.

[quote_box_center]

  • Iako je optužnica u aferi Karlovačka banka već podignuta, astavljaju se izvidi koji bi s tim slučajem mogli povezati supružnike Milijana i Karmen Brkić.
  • Uskok je optužnicu sastavio na gotovo 700 stranica.
  • U njenom su fokusu Sandi, Petar i Tomislav Šola te njihova majka Marija Šola.

[/quote_box_center]

Tereti ih se da su privatno poslovanje svojih različitih tvrtki financirali novcem Karlovačke banke. Optužnicom su osim njih obuhvaćeni Marijana Trpčić Reškovac i Josip Kovač iz Karlovačke banke, Luka Miličić, bivši predsjednik Uprave Dalekovoda, ugledni neurokirurg Josip Paladino i njegova tvrtka Clarus Primus te Drago Brekalo iz tvrtke Opatovina projekt, kao i tvrtka Vendita.

Neke okolnosti povezane s poslovanjem tvrtke Opatovina projekt nastavljaju se ispitivati. Upućeni u taj slučaj tvrde da je u središtu većine dodatnih ispitivanja i dalje glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić. Brkića se s tim slučajem počelo povezivati zato što je u suvlasništvu Opatovina projekta jedno vrijeme bila njegova supruga Karmen Brkić. Zajedno s njom suvlasnica iste tvrtke jedno je vrijeme bila i Marija Jurčević, supruga Josipa Jurčevića. U to vrijeme Brkić je bio načelnik zagrebačkog centra SOA-e, dok je Jurčević bio pomoćnik ravnatelja SOA-e. Obje su gospođe jedno vrijeme bile suvlasnice 7,78 posto udjela u tvrtki Opatovina projekt.

OSOBE POVEZANE S TOM TVRTKOM htjele su zaraditi trgovinom nekretninama. Preko Opatovina projekta, koji je formalno vodio Petar Šola, kupljeno je više od 100.000 kvadratnih metara zemljišta na Savskoj Opatovini. U kupnju tog zemljišta nisu uložena vlastita sredstva, nego je podignut kredit kod banaka i drugih financijskih institucija. Najveći kredit podignut je kod tvrtki povezanih s Hypo Alpe Adria bankom – otprilike 20 milijuna eura. Isprva se računalo da će se zemljište unosno prodati i da će se na njemu poprilično zaraditi. Međutim, to se nije dogodilo pa je tvrtka koja je tada bila bez drugih prihoda upala u probleme s vraćanjem dospjelih kreditnih obveza. Kako bi se problemi s otplatama dospjelih kreditnih rata pokušali premostiti, optuženi su iz Karlovačke banke, sudeći po navodima iz optužnice, nezakonito izvukli najmanje 100 milijuna kuna.

To je otprilike pojednostavnjen opis brojnih kompliciranih poslovnih akrobacija koje su se izvodile kako bi se novcem Karlovačke banke pokušali spasiti privatni projekti obitelji Šola i nekih njihovih pomagača.

Istražitelji su tijekom rada na tom predmetu više puta ispitivali Milijana Brkića. Upućeni pravosudni izvori tvrde da je on još potkraj 2013. najmanje dva puta morao objašnjavati porijeklo vlastite imovine. Ispitana je i njegova supruga. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Brkić je svoje veze s tim slučajem pokušao objasniti tvrdnjama da ga je s tim projektom upoznao Sandi Šola na kavi, čemu su još prisustvovali Petar Šola, Drago Brekalo i Josip Jurčević. Brkić je navodno o tome informirao svog brata Jozu Brkića, koji živi i radi u Australiji. Prema tim tvrdnjama, Jozu Brkića taj je projekt zanimao pa je navodno samo formalno, za svog šurjaka Jozu Brkića, Karmen Brkić uzela udio u toj tvrtki. Marija Jurčević navodno se osobno zainteresirala za taj projekt nakon što je za njega čula od svog supruga. Godinu dana poslije svi su navodno izišli iz suvlasništva tvrtke Opatovina projekt jer nisu imali sredstava za nastavak ulaganja. Tako glasi prigodna kratka verzija tog događaja koja je nedavno javnosti predstavljena u Jutarnjem listu.

OSOBE KOJE SU S BRKIĆEM u to vrijeme surađivale unutar SOA-e ispričale su za Nacional da je u tako prezentiranu verziju događaja teško povjerovati. Čini se da u nju nisu dokraja povjerovali ni istražitelji koji su nastavili istraživati slučaj. Brkićevi suradnici iz SOA-e iz tog vremena tvrde da je upitno zašto je Sandi Šola projekt ponudio upravo Milijanu Brkiću i Josipu Jurčeviću. Osobe bliske Brkiću tvrde da su njih dvojica možda u to vrijeme bili zanimljivi Šoli zbog utjecaja koji su imali u SOA-i.

Isti izvori tvrde da je Brkić vjerojatno jedan od zaslužnijih pojedinaca za to što je tvrtka Opatovina projekt uspjela podići višemilijunski kredit od tvrtki iz grupacije Hypo Alpe Adria banke. Ta je bankarska grupacija već u to vrijeme bila u ozbiljnim financijskim problemima zbog netransparentnog poslovanja, zbog čega je za ta zbivanja ozbiljan interes pokazivala i SOA. Sumnjalo se da se preko te banke 1990-ih izvlačio opljačkani novac iz Hrvatske i da se kroz razne sumnjive lukrativne kredite bez pokrića poslije vraćao u Hrvatsku kako bi se ondje oprao i kako bi njegovi pravi vlasnici od toga profitirali. Osobe bliske vrhu SOA-e iz tog vremena tvrde da su zbog napetosti koje su izazvane tim zbivanjima dužnosnici te banke više puta iznimno izdašno plaćali “konzultantske usluge” raznim djelatnicima SOA-e u nekim za njih kriznim situacijama. Brkić i Jurčević u to su vrijeme bili utjecajni dužnosnici SOA-e.

Moguće je da su dužnosnici te banke u to vrijeme procijenili da bi kredit plasiran prema tvrtki Opatovina projekt, gdje se kao suvlasnice pojavljuju supruge Brkića i Jurčevića, posredno mogla biti i dobra investicija kojom će zadobiti naklonost visokih dužnosnika SOA-e u za njih turbulentnim vremenima. Kad bi se takve tvrdnje mogle dokazati, radilo bi se o trgovini utjecajem.

Osobe nesklone Brkiću i Jurčeviću tvrde da je suvlasništvo njihovih supruga u tvrtki Opatovina projekt možda moglo biti i okvir za to da se Brkiću i Jurčeviću isplati provizija za njihove “konzultantske” usluge. Oni su u tom projektu možda sudjelovali kao osobe koje su zbog svojih specifičnih profesionalnih pozicija mogle pomoći da se tvrtki Opatovina projekt odobre visoka zaduženja u nekim bankama. Prodaja udjela u tvrtki ne podliježe velikim poreznim davanjima i novac koji se tako zaradi vrlo se lako prebaci na vlastite privatne račune. U slučaju suvlasništva nad tvrtkom Opatovina projekt otvoreno je još nekoliko pitanja. Nije poznato koliko su Karmen Brkić i Marija Jurčević platile za svoje udjele u toj tvrtki, kao niti pod kojim su uvjetima njih dvije kasnije prepustile svoje udjele u toj tvrtki. Osobe upućena u zbivanja povezana s tvrtkom Opatovina projekt tvrde da je Brkić sudjelovao i kao neformalni lobist u nastojanjima da se zemljište te tvrtke proda Hrvatskoj narodnoj banci. U Narodnim novinama broj 4 izdanim 9. siječnja 2009. Hrvatska narodna banka iskazala je interes za kupnju zemljišta radi izgradnje objekta poslovne namjene. U kratkom oglasu Hrvatska narodna banka objavila je da kupuje zemljište površine između 40 i 100 tisuća četvornih metara s mogućnosti izgradnje najmanje 13 tisuća četvornih metara bruto razvijene površine na najmanje dvije nadzemne etaže i s podrumom. To je zemljište trebalo biti najmanje 50 metara udaljeno od granice s drugom nekretninom, moralo se moći spojiti na komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, trebalo se nalaziti u krugu od 20 do 40 kilometara od centra Zagreba, uz odgovarajuću udaljenost od najmanje 500 metara od frekventnih prometnica i sličnih uzroka vibracija, a trebalo je biti kvalitetno prometno povezano s poslovnom lokacijom Hrvatske narodne banke u središtu Zagreba. Zemljištu se trebalo moći pristupiti vozilom ukupne mase 40 tona, zemljište nije smjelo biti u zoni rizika od poplave i trebalo je biti uređenog vlasništva i urednog stanja u zemljišnim knjigama bez evidentiranih plombi. Hrvatska narodna banka trebala je utvrđivati i druge posebne karakteristike izradom elaborata o procjeni sigurnosnog rizika, vrijednosti nekretnine, seizmoloških svojstava zemljišta i slično. Svi zainteresirani subjekti koji su u to vrijeme bili vlasnici zemljišta koja su odgovarala takvim karakteristikama trebali su podatke o zemljištu dostaviti do 15. veljače 2009.

HRVATSKA NARODNA BANKA na tom je zemljištu trebala početi graditi gotovinski centar, odnosno pripremati infrastrukturu koju će od nje tražiti Europska središnja banka za rad s eurom. Boris Raguž, tadašnji direktor Direkcije trezora HNB-a izjavio je da će nova lokacija biti u funkciji s uvođenjem eura. Na toj novoj lokaciji trebao se izgraditi budući “glavni trezor”, gdje se trebala osigurati mogućnost puno veće pohrane i distribucije velike količine gotovog novca, što je trebalo smanjiti mogućnost poremećaja u opskrbi gotovinom na tržištu.

Izvori bliski Hrvatskoj narodnoj banci tvrde da je posao propao najvjerojatnije zato što je ponuda koju je poslala tvrtka Opatovina projekt bila skuplja od konkurencije. To možda ne bi bio problem da u Hrvatsku narodnu banku nisu stigle još neke ponude koje su bile znatno povoljnije. Tvrdi se da je jednu od ponuda poslala i jedna tvrtka iz Istre, koja je ponudila zemljište u okolici Sesveta po puno povoljnijim uvjetima. Uvjeti su se navodno toliko dramatično razlikovali od onih koje je ponudila tvrtka Opatovina projekt, da je bilo nemoguće završiti taj posao u njenu korist. Dva izvora upućena u ta zbivanja tvrde da je Rohatinski unatoč brojnim pritiscima i lobiranjima na koncu odlučio zamrznuti taj projekt.

POSTOJE I NEKE INDICIJE da je tvrtka Opatovina projekt kompletno zemljište od stotinjak tisuća kvadratnih metara kupila zato što su osobe povezane s tom tvrtkom možda i unaprijed znale da Hrvatska narodna banka namjerava kupiti veliko zemljište za gradnju svog novog glavnog trezora. Tvrtka Opatovina projekt najveći dio spornog zemljišta kupila je kreditom Hypo Alpe Adria grupe, koja je na zemljište stavila hipoteku u siječnju 2008. u iznosu od 142,5 milijuna kuna. Bilo je to vrijeme kada se već uvelike najavljivala recesija i moguća kriza posla s nekretninama, pa se otvara i pitanje zašto bi netko u već rizično vrijeme investirao toliki novac u kupovinu zemljišta. S druge strane, Hrvatska narodna banka je u vrijeme iskazivanja interesa za kupnju zemljišta najavljivala da počinje pripremati infrastrukturu koju će od nje tek tražiti Europska središnja banka za rad s eurom. Ako se već u taj projekt kretalo isključivo zbog inozemnih naputaka, zašto se od njega u međuvremenu odustalo? U svjetlu tih okolnosti otvara se i pitanje zašto nije izabrana nijedna pristigla ponuda.

Jedan izvor blizak Hrvatskoj narodnoj banci tvrdi da niti Rohatinski niti njegovi suradnici javnosti nikada nisu ponudili obrazloženje zašto se posao nije realizirao, ali da se unutar banke tvrdilo da je to zato što niti jedno zemljište nije odgovaralo zahtjevnim uvjetima koji su objavljeni u Narodnim novinama. Drugi izvor blizak Hrvatskoj narodnoj banci tvrdi da su teze o spornoj kvaliteti zemljišta diskutabilne.

KAKO NA KONCU ČLANOVI OBITELJI ŠOLA nisu uspjeli prodati zemljište Hrvatskoj narodnoj banci počela su se otvarati brojna neugodna pitanja i problemi. Zbog svojih tajnih poslovnih i privatnih veza s osobama iz tog miljea Milijan Brkić već je nekoliko godina pod velikim pritiskom. Državno odvjetništvo već duže vrijeme pokušava potvrditi indicije da je Brkić u aferi Karlovačka banka mogao biti umiješan i u sprečavanje dokazivanja, a možda i u neka druga kaznena djela. Takve su indicije moguće jer je Brkić bio i korisnik privilegiranih kredita Karlovačke banke. Brkić je više puta demantirao bilo kakvu povezanost s nezakonitostima u tom slučaju. U razgovorima sa sebi bliskim osobama Brkić je rekao kako su u svim naoko spornim situacijama s kojima ga povezuju stvari po njega posve čiste te da je to vrlo lako i dokazao u razgovorima s istražiteljima. Međutim, moguće je da su ljudi s kojima je Brkić razgovarao namjerno na njega ostavili takav dojam. U međuvremenu Brkić je proteklih mjeseci više puta nervozno reagirao i izjavljivao da premijer Zoran Milanović u svojim rukama drži represivni aparat te da ga na vrlo loš i zločest način zloupotrebljava. Još početkom studenoga Brkić se javno obrušio na Milanovića u izjavama koje je dao za Večernji list i Hrvatsku televiziju. U Večernjem listu izjavio je da Milanović izravno upravlja policijskim istragama preko ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića te da institucije države koristi kao igračku za svoje političke obračune.

KAO I U NEKIM DRUGIM SITUACIJAMA, zbog dugog rada na tim predmetima otvara se pitanje mogu li se dokazati sumnje u nezakonitosti s kojima se Brkić povezuje. Postoje i sumnje da se taktizira s dinamikom rada na tim slučajevima, kako bi se ti slučajevi počeli privoditi svom kraju upravo u trenucima kada bi to Brkiću i njemu politički bliskim osobama nanijelo najviše političke štete. I te je sumnje iznimno teško dokazati. Pritisci u međuvremenu rastu, a Brkić je među osobama koje su im najviše izložene.

Komentiraj

FOTO:Boris Šćitar
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.