Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika pokrenut će se uspavani sektor i omogućiti investicije, istaknuo je u četvrtak u Saboru državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić predstavljajući zakonski prijedlog.

“Zakon će zasigurno pokrenuti uspavani sektor te Republici Hrvatskoj donijeti nove dugoočekivane investicije, odnosno revitalizaciju industrije koja je u prošlosti bila pokretač gospodarstva i razvoja”, istaknuo je Milatić i upozorio na kontinuirani pad rezervi plina u prošlih 10 godina zbog izostanka investicija.

Ako ne djelujemo danas, a uzimajući u obzir trenutne uvjete u proizvodnji i rezervama bez dodatnih ulaganja već 2030. godine možemo očekivati zatvaranje svih postojećih eksploatacijskih polja ili možemo očekivati kako ćemo postati postupno ovisi o uvozu, upozorio je državni tajnik Milatić.

Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uređuje se gospodarenje ugljikovodicima, njihovo istraživanje i ekspoloatacija, izdavanje dozvola za istraživanje i sklapanje ugovora za eksploataciju, naknada i druga pitanja.

Stjepan Čura j(HNS) istaknuo je kako se od zakona mogu očekivati direktni i indirektni benefiti za građane. Koncesijske naknade za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika donijet će direktne benefite lokalnim zajednicama, a indirektno postat ćemo energetski neovisniji i omogućiti investicije, kazao je.

“Ovim zakonom stvara se pozitivna investicijska klima u Hrvatskoj, ovim zakonom šaljemo poruku potencijalnim stranim investitorima da je Hrvatska otvorena za investicije”, naglasio je Ivan Šuker (HDZ) .

Mladen Madjer (HSS) kritizirao je visinu koncesijskih naknada u Hrvatskoj usporedivši je s visinama u drugim europskim zemljama. “Mađarska ima rentu od 25,3 posto, Austrija 17,6 posto, a Njemačka 19,6 posto, dok je ona u Hrvatskoj 10 posto”, rekao je Madjer. Založio se i za drugačiju raspodjelu rudne rente, odnosno da veći dio bude namijenjen jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Izmjene Zakona o rada koje je predložio nezavisni zastupnik Mirando Mrsić u cilju rješavanja problema u radnim odnosima, poput nestabilnosti radnog odnosa,  vladajući nisu podržali.

Mrsić između ostalog predlaže fleksibilno radno vrijeme, te pravo na otpremninu radnika u slučaju prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme.

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić predložena rješenja nazvala je “paušalnim i ishitrenim” ukazavši na potrebu cjelovitog rješenja te problematike.

Zastupnici su raspravili i prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije kojima se implementiraju odredbe odluka Vijeća Europske unije o zajedničkim istražiteljskim ekipama te o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima.

Sabor sjednicu nastavlja u petak.