Premijer Zoran Milanović u subotu je nazočio svečanom otvorenju Muzeju Sinjske alke u sklopu obilježavanja 300. obljetnice Alke, poručivši kako su se Hrvati iz ovoga kraja 300 godina morali boriti za svoju državu i pravdu, te da je na ovim genaracijama da narodu osiguraju da u svojoj državi živi od svoga rada, bistrine i vitalnosti.

Milanović je rekao kako je prva Alka koju pamti ona iz 1971. godine, kada je narod klicao Savki i Tripalu, što, iako nije imao ni pet godina, nikada neće zaboraviti. Stoga je, istaknuo je, samo pola istine u tvrdnji da Alka nije politika nego prije svega etnografski fenomen.

Dodao je kako je Alka i etnografija, prekrasne i skupe odore koje nose alkari nasuprot onih težačkih, gorštačkih koje su nosili njihovi preci, među kojima i njegovi koji su pred slavnu sinjsku bitku iz 1715. godine u Cetinsku krajinu došli iz Hercegovine, ali da je Alka i politika.

“Alku se iz politike nije moglo maknuti jer je previše simbolike, previše povijesti i previše bremenitosti u svemu tome. Narod je uvijek htio samo jedno – biti na miru, ne ići u rat, ne nositi oružje, ali mu nije bilo suđeno. Na našim je generacijama da sljedećih stotinu godina, kažem to simbolički, dao Bog tisuću godina, ovaj narod, hrvatski narod naročito, živi od svoga rada, od svoje bistrine, od svoje vitalnosti i životne energije, od svoje znatiželje, od svega onoga što je sputavano zadnjih 300 giodina. Imamo svoju državu, svoji smo na svome i ta duga priča je na neki način počela na pravi način živjeti upravo prije 300 godina u ovom kraju i okolnim krajevima”, poručio je Milanović.

 

  • Istaknuo je kako je narod ovoga kraja najveći dio vremena u tih 300 godina morao biti naoružan. “Kada gledamo u Americi kako ljudi gorljivo brane pravo da nose oružje i da ga koriste kad im padne napamet, moramo se malo sjetiti da je naš narod, Hrvati katolici ovoga kraja, nosio oružje 300 godina, muškarci i žene. Da su jedva čekali da ga se riješe i opet nisu mogli u ovom zadnjem ratu. I vrijeme je da to oružje bude konačno dio arhive, da zauvijek ili barem na sto godina legne u arhivu, da živimo mirno, da ne diramo nikog, a da nikome ne namećemo zakone niti ih itko nameće nama, da budemo svoji na svome”, naglasio je.

 

Dodao je kako su ljudi u ovaj kraj došli kao vojnici boriti se za svoju obitelj, ali za tuđi račun. “Borili su se za Mletke, za stranog gospodara, a onda za Austrijance i dugo je to trajalo, da bi se tek na kraju njihovi potomci ovdje borili za svoju državu, za svoju pravdu i svoju pravicu. Ponosni smo na ono što je bilo prije 300 godina, ali ne vidim niti sam ikada vidio kao borbu protiv islama ili druge vjere, nego kao jednu silnu energiju slobodarske patriotske tradicije da se brani svoje i svoj način života kakav god on bio, a bio je težak”, rekao je premijer.

Muzej je otvorio predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić, koji je izjavio kako je s muzejem završen višegodinji projekt izgradnje Alarskih dvora, koji je ukupno koštao 90 milijuna kuna, u sklopu kojega je i muzej.

Ministar kulture Berislav Šipuš rekao je kako je broj eksponata u Muzeju Sinjske alke ogroman, da je teško uopće govoriti o broju pušaka, sablji, kubura, ali da je fokusiran na konja i njegovog jahača – alkara i momka harambašu. “Oko njih se plete priča, što oni donose sa sobom, koji je ritual kada oni sebe oblače, koji je ritual kada se životinja priprema za dan trke i toga slavlja”, kazao je.

Ministar podsjeća kako se u muzeju nalaze i dokumenti koji datiraju iz vremena slavne bitke, dakle stari 300 godina, izvješća doušnika, izvješća i dnevnik bitke, dakle predmeti koji mogu rekonstruirati te događaje sve do sadašnjosti. “Dakle, kroz prošlost do sadašnjosti i do ovoga slavlja, koje uvijek traje ovdje tri dana – Bara, Čoja i Alka, sve zajedno čini jednu fascinantnu priču i jedan fascinanti novi muzej”, kazao je Šipuš.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Mario STRMOTIĆ / Miranda Cikotic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.