Hrvatsku javnost prošloga tjedna ugodno je iznenadila vijest da je dobitnica prve od triju nagrada Europske unije za inovatoricu 2017. godine Michela Magaš, Hrvatica s britanskom adresom koja je osnovala Stromatolite, britanski laboratorij za inovacije u dizajnu sa studijem u Švedskoj koji razvija novu generaciju kreativnih tehnoloških alata za inovacije. Ova nagrada dodjeljuje se od 2011., a njome se želi skrenuti pozornost javnosti na potrebu za više inovacija i više poduzetnica, s obzirom na to da su žene nedovoljno zastupljene u osnivanju inovativnih poduzeća. Tako samo 31 posto poduzetnika u EU-u čine žene. Sve su dobitnice te prestižne nagrade nedavno osnovale uspješna poduzeća na temelju vlastitih inovativnih zamisli i od EU-a su već dobile potporu za istraživanja. Nakon svečane dodjele nagrade u Europskom parlamentu, Michela Magaš dala je intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Održali ste vrlo emotivan govor prilikom primanja nagrade – što ta nagrada znači vama i kako biste opisali svoju inovaciju?

Ovu nagradu dijelim s više od 5000 znanstvenika i umjetnika koji doprinose uspjehu Music Tech Festa. Nagrada je važna i za kreativne industrije – to je sektor djelatnosti koji tradicionalno ne konkurira medicini ili inženjeringu kada je riječ o izumima. Ali naš kreativni ekosistem spojio je sve te djelatnosti i osposobio puno veći broj izuma u vrlo kratkom vremenu. Stvorila sam jedan cijeli sistem takozvanog technology transfera pomoću sučelja koje osposobljava stručnjake raznih djelatnosti da rade s novim alatom i surađuju u stvaranju novih ideja. Uz moje inovacije u metodama stvaranja sučelja, metodama registriranja IP-ja i metodama angažiranja early adoptersa, nikla je tako jedna cijela serija inovacija u jako kratkom vremenu, od neurologije i mikrokompjutora do novih interakcija s teškom mašinerijom.

NACIONAL: Hrvatska ste i britanska državljanka, osnivačica Stromatolitea, britanskog laboratorija za inovacije. Što nam možete reći o svojoj karijeri i čime se vaš laboratorij bavi?

Firma je osnovana 2000. u Londonu. Mi smo počeli s future products konceptima za globalne firme kao što su Apple, Nike i Nokia. U vrijeme kada sam se ja počela baviti sučeljima za muzičku industriju i radila s iTunesom i Peterom Gabrielom, moj partner Peter Russell-Clarke prešao je u Apple na dizajn prvog iPhonea i ostao tamo. Dok je on upisan u cijeli niz Apple patenata u posljednjih deset godina, ja sam preuzela vodstvo Stromatolitea i razvila niz inovacija za našu firmu.

NACIONAL: Ovih dana na različitim seminarima i konferencijama raspravljalo se o stvarnoj ravnopravnosti žena u biznisu, znanosti, politici. Kako ocjenjujete stanje, osobito u znanosti, na području inovacija? U Hrvatskoj su žene u prosjeku obrazovanije od muškaraca, ali nikada ne dolaze do vodećih pozicija ni na jednom od tih područja?

Ista situacija je u Velikoj Britaniji. Izgubiti žene s važnih pozicija znači izgubiti 50 posto nacionalnog talenta. Mislim da je sistem obrazovanja u takvim zemljama zapravo u velikoj krizi. Tehnološki napredak nedovoljno se odražava u općenitim odnosima i metodama obrazovanja jer se one još uvijek svode na čitanje i pisanje koje je popularizirano izumom tiskanja prije nekoliko stoljeća. Ako pogledate finsku revoluciju u obrazovanju, u srednjoj školi su uveli sistem koji nema više predmeta, nego se bazira na primjeni znanja s fokusom na rješenje problema. Uči se suradnja, zajedničko stvaranje, prednost podjele znanja i to znači grupno zadovoljstvo kada se na uspješan način riješi problem. To je ono što mlade ljude sprema za uspjeh na poslu i u skladu je s modernim tehnološkim platformama. Mi smo preselili naš glavni studio u Švedsku, iako nam je menadžment tim u Londonu, Berlinu i Barceloni zato što je osjećaj jednakosti tamo očigledan i stvaralaštvo se može fokusirati na inteligentna rješenja, bez obzira na to je li glavni autor muško ili žensko.

NACIONAL: Vjerujem da ste pratili polemiku u Hrvatskoj oko plagijata znanstvenog rada, zbog čega je opozicija zatražila ostavku ministra znanosti Pave Barišića. Svjetski poznati znanstvenik Ivica Đikić poslao je nekoliko otvorenih pisama premijeru i zatražio da smijeni ministra, a nakon toga je odlučio napustiti Hrvatsku. Kako komentirate tu situaciju, što bi se dogodilo u Britaniji da se tako nešto dogodi?

Mi se borimo protiv takvih situacija tako da osiguramo čiste i jasne vodilje kod stvaranja IP-a koje su onda legalno podržane našim Innovation IP ugovorima. U vremenu kada rastu plagijati i kada se bavimo Open Innovation metodama (recimo Open Source Code licencama, Creative Commons itd) pitanje IP-a riješila sam nizom inovacija: stvorila sam Open Product Licenses za kreiranje proizvoda po istim metodama kako programeri kreiraju Open Source programe; stvorila novi tip IP ugovora koji uvodi sloj Innovation IP koji se nadovezuje na postojeći Research IP i Background IP; i stvorila vodilje Market Adoption Readiness Levels da bi se proizvodi što prije dali na testiranje adopterima, da bi imali podatke o uporabi i procijenili vrijednost ideje za investitore i tako puno brže vratili ekonomiju. To je sada usvojeno u politiku za program istraživanja Europske unije.

NACIONAL: Vi ste otišli u Britaniju, Đikić radi u Sjedinjenim Američkim Državama, Miroslav Radman u Francuskoj. Zašto znanstvenici ne mogu uspjeti u Hrvatskoj, iako postižu svjetski priznate rezultate? Što bi trebalo mijenjati?

Ja sam otišla prije rata na studij zbog nedostataka starog sistema. Ali to što mladi inteligentni ljudi danas masovno odlaze neoprostivo je. U Londonu imamo Hrvatsko društvo mladih profesionalaca koji su izrazito uspješni i cijenjeni i na visokim su pozicijama. Ti ljudi uzdigli bi hrvatsku ekonomiju da se vrate. Ali za to je potrebno stvoriti uvjete koji će takvim lumenima i poduzetnicima dati povlastice. U Britaniji nam vrate postotak poreza ako se dio naše djelatnosti bavi istraživanjima i inovacijama. Britanski državni fondovi pomogli su mojoj tvrtki da stvorim i patent za muzičku tehnologiju Sonaris i Open Product Licenses. Ako želimo da kod nas bude još poduzetnika kao što je Mate Rimac, cijeli način podrške takvih ljudi i opći odnos prema uspjehu i inteligenciji mora se promijeniti.

NACIONAL: Kakva je vaša veza s Hrvatskom?

Surađivat ćemo sa Svenom Maričićem, našim inovatorom 3D printanja za medicinu i razgovaramo s Rimcem. Drugim riječima, moja veza s Hrvatskom isključivo je usmjerena na ljude koji imaju pozitivni doprinos našoj državi i svijetu.

Komentiraj