Skupina migranata iz Afganistana i Pakistana, koja je prethodnih dana pokušala ući na teritorij Hrvatske, vratila se vlakom iz Šida u Beograd, ali su mnogi od njih odbili ponuđeni smještaj u nekom od prihvatnih centara, javila je u utorak Radio-televizija Srbije. (RST)
Migrante, koji su u petak pješice iz gradskih parkova u Beogradu krenuli ka Hrvatskoj i u ponedjeljak, kroz njive i kukuruzna polja pokušali prijeći srpsko-hrvatsku granicu, na željezničkom kolodvoru u Beogradu dočekali su predstavnici državnog povjerenstva za izbjeglice ponudivši im da odu u neki od centara za tražitelje azila širom Srbije, ali ih je većina to odbila.

Migranti i dalje namjeravaju biti u blizini kolodvora, mnogi od njih koriste napuštena željeznička skladišta.

“Neki ljudi idu u park, a neki imaju krevete tu, u ovim zgradama”, rekao je za RTS  jedan od migranata, dok njegovi sunarodnjaci tvrde kako im je rečeno da se moraju vratiti u Makedoniju, ali se oni ipak nadaju otvaranju granica prema zemljama EU

“Rekli su nam da idemo u Makedoniju, ali mi idemo samo naprijed, nećemo nazad”, poručuje jedan od njih.

“Neki ljudi planiraju ići u Europu – Italiju, Francusku, Njemačku”, tvrdi jedan od migranata pred kamerama RTS-a.

“Migranti su pješice krenuli ka Hrvatskoj, jer imaju pogrešne informacije da će ih pustiti da prijeđu granicu i uđu u EU”, izjavio je ranije glasnogovornik Povjerenstva za migrante i izbjeglice Ivan Mišković, komentirajući pohod skupine migranata prema granici s Hrvatskom.

Mišković je naglasio kako to “nije način da migranti uđu ni u jednu zemlju” niti će ih tako bilo tko pustiti da uđu u EU.

Prema posljednjim službenim podacima dužnosnika Srbije i UNHCR-a, u Srbiji je trenutno u prihvatnim centrima više od 6.000 migranata, a tijekom migrantske krize na balkanskoj ruti samo ih se 50 do 60 opredijelilo da ostanu živjeti u Srbiji.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.