Planirani plinovod Sjeverni tok 2 koji povezuje Njemačku i Rusiju nije prijetnja energetskoj sigurnosti Europe, rekla je u petak u Berlinu kancelarka Angela Merkel izrazivši javno neslaganje s poljskim kolegom Mateuszom Morawieckim.

Poljska, Ukrajina i baltičke države strahuju da bi plinovod ispod Baltičkog mora mogao povećati europsku ovisnost o ruskome plinu te istodobno Ukrajini, koja se još bori s proruskim separatistima na svome tlu, uskratio pristojbe koje ubire za tranzit ruskog plina.

“Imamo različita stajališta o pitanju Sjevernog toka”, rekla je Merkel novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare s poljskim kolegom.

“Mi mislimo da je to gospodarski projekt. Mi smo također za energetsku raznolikost. Mi također želimo da Ukrajina nastavi biti tranzitna država za plin, ali vjerujemo da Sjeverni tok nije prijetnja diverzifikaciji”, rekla je Merkel.

Morawiecki se ne slaže sa stajalištem da bi Sjeverni tok 2 pridonio diverzifikaciji u dobavi plina.

“Riječ je o plinu iz istog izvora, ali koji putujem drugom rutom. Upozoravamo na opasnost od isključenja Ukrajine iz tranzita”, rekao je.

Morawiecki smatra da su ipak važne izjave kancelarke Merkel o tome da Ukrajini treba osigurati ubiranje pristojba za tranzit plina.

Pozvao je Sjedinjene Države da nametnu sankcije planiranom plinovodu za koji je prošli mjesec američki državni tajnik Rex Tillerson rekao da je, prema američkom mišljenju, prijetnja europskog energetskoj sigurnosti.

SAD je već sankcionirao ruske tvrtke miješanja Moskve u sukob na istoku Ukrajine, a sankcionira i strane tvrtke koje ulažu ili surađuju s ruskim energertskim sektorom.

Neovisno od toga, nordijske zemlje izrazile su zabrinutost za svoju sigurnost zbog plinovoda koji bi išao ispod Baltičkog mora koje oplahuje njihove obale.

Njemačka i Austrija usredotočenije su na komercijalnu dobit i želju da dobiju jeftini plin te tvrde da nema zla u otvaranju dopunskog plinovoda.

Njemačke energetske grupe Uniper i Wintershall, austrijski OMV, anglonizozemska grupa Shell i francuski Engie već su uložili u 1125 kilometara plinovoda.

Poljska i baltičke države koje su bile više od četiri desetljeća pod sovjetskom dominacijom Rusiju smatraju potencijalnom sigurnosnom prijetnjom.

Komentiraj

FOTO:epa
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.