Međunarodna znanstvena konferencija “Stoljeće Priče iz davnine” važan je događaj za hrvatsku kulturu i njezin identitet koje je na tako prestižnoj razini predstavila najveća hrvatska književnica za djecu Ivana Brlić-Mažuranić, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić u srijedu navečer na svečanosti otvorenja te znanstvene konferencije u Preporodnoj dvorani HAZU.

Akademik Kusić održao je pozdravno slovo u dvostruku svojstvu – domaćina i izaslanika predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, visoke pokroviteljice toga događanja koje će o 100. obljetnice objavljivanja zbirke pripovjedaka Ivane Brlić-Mažuranić “Priče iz davnine” – po mnogima njezina krunskoga djela, ponovno u središte staviti tu veliku hrvatsku i svjetsku književnicu.

Organizatori konferencije su Hrvatska udruga istraživača dječje književnost, HAZU i Matica hrvatska, a tijekom četiri dana njezina trajanja o toj će najprevođenijoj hrvatskoj književnoj zbirki govoriti oko 150 izlagača iz 18 zemalja.

Predsjednica Organizacijskog odbora  konferencije Andrijana Kos-Lajtman posvjedočila je da se u početku priprema činilo gotovo nemoguće da bi se oko samo jednoga književnog djela moglo okupiti toliko stručnjaka i štovatelja. Podsjetila je i na činjenicu da je Ivana Brlić-Mažuranić bila četiri puta nominirana za Nobelovu nagradu za književnost.

Akademik Kusić: Kao narod ponosni smo što smo imali književnicu sa svjetskom reputacijom

Povijest Akademije, rekao je njezin sadašnji predsjednik, bilježi da je Ivana Brlić-Mažuranić prva žena koja je postala njezina članica i to 1937. godine kada je izabrana u tzv. Umjetnički razred u kojemu su tada bili Vladimir Nazor, Ivan Meštrović, Ljubo Babić, Vladimir Becić i dr. Milivoj Dežman koji je je i predložio da Ivana Brlić-Mažuranić postane članica Akademije (tada JAZU) i ona je jednoglasno izabrana.  Akademik Kusić spomenuo je kako je ondašnji predsjednik Akademije Albert Bazala u veliku govoru prigodom njezina izbora, među ostalim, istaknuo kako su “Priče iz davnine čarobno ogledalo hrvatske duše”, te da je Ivana Brlić-Mažuranić pronijela slavu hrvatskoga duha diljem svijeta

Akademik Kusić brojnim je podatcima okupljenima potrijepio svoje uvjerenje da je Preporodna dvorana HAZU doista pravo mjesto za početak tako važna događaja. Sažeto je ispripovijedio bogatu povijest te dvorane s kojom je povezano i toliko događanja važnih za Ivanu Brlić-Mažuranić i njezinu obitelj, a i za hrvatsku kulturu jer su tu na svojim početcima stolovali i Matica hrvatska, a i Akademija do izgradnje palače na Zrinjevcu. Podsjetio je da Ivana Brlić-Mažuranić potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića – otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar, djed slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra.

Kao narod ponosni što smo imali književnicu sa svjetskom reputacijom, zaključio je predsjednik HAZU.

Akademik Pavličić: Ivana Brlić-Mažuranić prihvatila je žanr umjetničke bajke i prenijela ga na našu baštinu

Tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Pavao Pavličić počeo je svoje obraćanje riječima kako “u retorici postoji jedna disciplina a to je govoriti nakon akademika Zvonka Kusića”, što je slušateljstvo pozdravilo smijehom.

Spoemnuo je kako je u vrijeme Ivane Brlić-Mažuranić u europskim književnostima postojao trend koji se općenito zove umjetnička bajka i ima sva obilježja bajke, ali se ne nastavlja neposredno na usmenu bajku, već donosi izrazito autorski pristup. Podsjetio je kako je u hrvatskoj književnosti tako pisao i Vladimir Nazor koji je skrenuo pozornost na slavensku mitologiju, rekavši kako ta komponenta postoji i u “Pričama iz davnine”.  Pavličić je objasnio kako je Ivana Brlić-Mažuranić prihvatila nešto što je postojalo u svijetu i taj žanr prenijela na našu baštinu što nam, smatra, i danas može biti uzor.

Održavanje konferencije pozdravio je i predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović koji je, među ostalim, rekao da Matica hrvatska nastoji djeci diljem Hrvatske posredovati što više informacija o Ivani Brlić-Mažuranić.

Član obitelji Ivane Brlić-Mažuranić Teodoro Darko Mažuranić s nazočnima je podijelio dio osobnih obiteljskih sjećanja, a skrbitelj Fondacije Matilde Ružić, Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić Theodor de Canziani govorio je o toj bogatoj ostavštini koja se nalazi u Rijeci.

U glazbenome dijelu svečanosti nastupila je flautistica Iva Kovač koja je izvela djela Claudéa Debussyja i Eugènea Bozza, a ulomke iz “Priča iz davnine” interpretirali su Doris Gavranović, Dominik Bortas, Ivan Igić i Božica Vuić.

Po svečanome dijelu, održana su dva plenarna izlaganja – prvo je bilo ono Jennifer Miskec sa Sveučilište Longwood u Virginiji pod nazivom “Hrvatska dječja kultura u inozemstvu: Priče iz davnine u učionici američkoga učilišta”, a Dubravka Zima s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu govorila je o temi “Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu”.

Radni dio konferencije održat će se u prostorima Knjižnice HAZU i Matice hrvatske.

Komentiraj

FOTO:Goran Kovacic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.