HINA/ Matica hrvatska

Knjigu izbora jezikoslovnih tekstova te književno-kritičkih prikaza hrvatskoga jezikoslovca Dalibora Brozovića “Rasprave i članci”, koju je priredio Josip Lisac, objavila je kao 130. knjigu u svojoj knjižnici Stoljeća hrvatske književnosti Matica hrvatska.

U predgovoru priređivač prof. Lisac naglašava kako se hrvatski lingvist Dalibor Brozović iskazao tijekom svoga višedesetljetnoga znanstvenog rada kao jedan od najistaknutijih hrvatskih filologa.

Pritom se, tvrdi Lisac, osobito ističe izvanredna širina njegovih stvaralačikih interesa, bez premca u hrvatskom, a i u ostalom južnoslavenskom jezikoslovlju.

Uočljiv je njegov širok obuhvat kompetencije, moderan pristup problematici, smjelost i lucidnost istražćivačkih kombinacija te rječit i odnjegovan stil, napominje priređivač i dodaje kako se prof. Brozović zanimao za sociolingvistiku, a osobito za fenomen standardnih jezika, za genetsku lingvistiku, poglavito za dijalektologiju, kao i za tipološku lingvistiku.

Podsjeća kako je bio istaknuti književni kritičar, pjesnik na esperantu, prevoditelj, leksikograf, numizmatičar i leksikograf.

Lisac ocjenjuje kako je znanost osobito zadužio na području tipologije standardnih jezika, gdje je puno obogatio pojmovni fond svjetske znanosti. “Bitno je sudjelovao u modernizaciji hrvatske lingvistike u drugoj polovici XX. stoljeća”, istilče i podsjeća kako je to bilo potrebno jer hrvatska jezična situacija kroz povijest nije bila sretna.

Naglašava kako su se nepovoljni pogledi na hrvatski jezik općenito počeli osjetnije mijenjati tek tridesetih godina XX. stoljeća djelovanjem Stjepana Ivšića, Blaža Jurišića, Krune Krstuća i Petra Guberine te napominje kako ni u doba Brozovićevih početaka pedesetih godina XX. stoljeća situacija u hrvatskoj filologiji nije bila dobra.

Sociolingvistički pristup i poglavito interes za standardne jezike u Brozovića se javio rano, već 1953., a u šezdesetim godinama XX. stoljeća pod impulsom međunarodne lingvističke teoretske misli urodile su u Brozovićevu radu bogatim plodovima, podsjeća Lisac i dodaje kako su ti plodovi objavljeni u knjizi “Standardni jezik” (1970.), koja je imala velik ugled i u nas i u svijetu.

Smatra kako je ta temeljna knjiga hrvatske standardologije udarila temelj općoj teoriji standardnih jezika, a Zadar, u kojem je Brozvović bio profesor na Filozofskom fakultetu učinila jednim od središta lingvističke standardologije.

Ističe kako je Brozović unio i novo svjetlo u tumačenje jezičnoga značenja hrvatskoga narodnog preporoda u XIX. stoljeću te dodaje kako prema Brzovićevu mišljenju općehrvatski standardni jezik počinje nastajati oko sredine XVIII. stoljeća te da je do konačne standardizacije došlo na smjeni XIX. i XX. stoljeća.

  • Brozović je prvi, naglašava Lisac, uznastojao opisati standardnost slavenskih standardnih jezika te dodaje kako je mnogo pisao i o varijantama držeći da su one prilagodba jedinstvenoga standardnog jezika tradicijama i suvremenim potrebama nacije.

Obrađivao je, kako navodi, i problematiku hrvatskoga književnog jezika i standardne novoštokavštine te akcentološke probleme te se uspješno borio za normiranje i priznavanje hrvatskih naglasaka u priručnicima i ostaloj znanstvenoj literaturi.

Podsjetio je i na veliki Brozovićev doprinos na području genetske lingvistike, u dijalektologiji, poredbenoj lingvistici i lingvističkoj geografiji te istaknuo važnost Brozovićeva uočavanja i dokazavivanja da je istočnobosanski (ijekavskošćakavski) poseban štokavski dijalekt. To je dijalekt koji je nužna karika između slavonskoga dijalekta na sjeveru i dubrovačkoga poddijalekta na jugu, koja bitno pridonosi razumijevanju štokavskoga kompleksa, napomenuo je.

Brozović je jedan od sastavljača glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967., podsjeća Lisac i ocjenjuje kako je ovaj hrvatski jezikoslovac stvorio djelo koje je na neki način duhovna mapa jednoga maksimalno radoznala čovjeka, djelo što svjedoči i o radu i o talentu jednoga od najvećih hrvatskih jezikoslovaca dosad.

U knjizi “Rasprave i članci” (548 str.) uvršteno je 35 jezikoslovnih te književnokritičkih rasprava i članaka. Na početku knjige je priređivačev predgovor, iznimno vrijedan Ljetopis D. Brozovića, bibliografija, izdanje djela i važnija literatura. U prilozima na kraju knjige objavljene su napomene, tekstološke napomene, tumač imena i izraza, rječnik i kazalo imena te slikovni prilozi.

Akademik Dalibor Brozović rođen je 1927. u Sarajevu, a preminuo 2009. u Zagrebu. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Autor je više knjiga, među kojima i knjige “Standardni jezik”.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Matica hrvatska
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.