Sarah Jastre

Mia Dennett crna je ovca u obitelji čikaškog suca Jamesa Dennetta. Kad izađe u bar, neće joj biti ni na kraj pameti da će se želja za brzinskom avanturom pretvoriti u najgoru noćnu moru. Miju će oteti nepoznati otmičar koji će odlučiti da je ne želi predati naručitelju otmice, nego zatočiti u usamljenoj kući. Detektiv Gabe Hoffman vodit će istragu u kojoj će ga čuditi nesrazmjerna briga majke i oca za sudbinu kćeri. Ispripovijedan iz perspektive četiriju likova i dvaju vremena, roman “Dobra djevojka” američke autorice Mary Kubica, koji je objavljen i u Hrvatskoj, podsjeća na puzzle koje će se složiti na doslovce posljednjoj stranici.

Mary Kubica diplomirala je umjetnost na Sveučilištu u Miamiju te povijest i američku književnost na Oxfordu u saveznoj državi Ohio. Živi u Chicagu sa suprugom i dvoje djece, a njezin debitantski roman “Dobra djevojka” postao je bestseler New York Timesa i USA Todaya, a nakon toga i u cijelom svijetu.

NACIONAL: U knjizi doslovce posljednjom riječi zaokružujete priču. Zašto vam je trebalo dugo da je napišete?

“Dobru djevojku” pisala sam otprilike pet godina, a još dvije godine tražila sam agenta i nekoliko mjeseci da bih pronašla izdavača. Najveći izazov bio je samo pisanje romana, kad sam kući bila s malim djetetom i bebom, a istovremeno tražila agenta. Ali vrijedilo je tog truda.

NACIONAL: Najgora noćna mora svakog roditelja je otmica ili smrt djeteta. Jeste li razmišljali o vlastitoj djeci tijekom pisanja?

Teško je pisati o nestalom djetetu i ne razmišljati o vlastitoj djeci, iako moj lik Mia ima 25, a moja djeca osam i deset godina. Mijina majka Eve proživljava duboku tugu i žaljenje zbog načina na koji se ponašala prema objema kćerima tijekom njihova odrastanja. Osjeća da je zanemarivala Miju i želi još jednu priliku da bi se iskupila. Nije lako biti majka, a mislim da Evine nevolje nisu jedinstvene. Mnoge majke mogu se poistovjetiti s njom, kao što sam se i ja poistovjetila.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili napisati kriminalistički roman?

Volim misteriju “Dobre djevojke”, kao i to što sam uspjela razviti sve te preokrete kroz roman. Baš zato što nisam planirala kako ću završiti roman, često su čak i mene likovi i njihove akcije iznenađivali, a to je ono što me najviše intrigira u krimićima – saznanje da će se tajna otkriti na kraju romana. A mislim da je “Dobra djevojka” i dobar ljubavni roman.

NACIONAL: Zašto ste odlučili pisati o ‘stockholmskom sindromu’, što je uvijek šokantno?

Zato što mislim da je stockholmski sindrom fascinantna pojava, činjenica da žrtva može osjećati empatiju za osobu koja ju je zatočila, a da kasnije čak i razvije vezu s tom osobom, apsolutno je fascinantna. U slučaju “Dobre djevojke”, Miu je Colin nekoliko mjeseci držao u zabačenoj kolibi usred šume te je on njezin jedini izvor hrane, odjeće, skloništa i sigurnosti.

NACIONAL: Kakvo je bilo vaše odrastanje, odnosi s obitelji? Na koji način vas je to formiralo?

Imam divnu i milosrdnu obitelj. Roditelji su me naučili da trebam puno raditi, ciljati visoko da bih ostvarila svoje ciljeve i snove te da budem dobra, velikodušna i empatična. To su kvalitete koje se nadam da sam usadila u svoju djecu.

NACIONAL: Eve igra veliku ulogu u romanu, zato što ima vlastite probleme iz mladosti koji se reflektiraju na sve što radi. Koliko je važno biti spreman promijeniti sebe?

Na početku romana Eve igra ulogu pokorne supruge, služivši supruga i njegove potrebe. Nije financijski neovisna, nema posla, ima svega nekoliko prijatelja i često radi sve što James od nje želi, uključujući nadgledanje svoje djece. Nakon nekog vremena kroz roman, zbog određenih okolnosti, promijeni se u snažniji lik, osobu koja je spremna zauzeti stav zbog onoga u što vjeruje. Eve je primjer toga kako se ljudi promijene zbog teškoća u životu.

NACIONAL: Kako vidite književno tržište u SAD-u? Je li se promijenilo?

Zahvaljujući tehnologiji, književno se tržište promijenilo u velikoj mjeri. U ovo digitalno vrijeme, čitatelji mogu “skinuti” knjige u sekundi i nositi stotine romana na e-čitaču. Isto tako, dogodio se velik skok u zvučnim knjigama. Iako sam ja ljubitelj fizičke knjige, napredak u tehnologiji omogućio je čitateljima da koriste medij koji im najviše odgovara. Kao e-knjige, zvučne su knjige jako popularne u SAD-u.

Komentiraj

FOTO:Sarah Jastre
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture