Prekršajno, a ne kazneno procesuiranja državljana Srbije za prometnu nesreću u Ilici, u subotu 16. travnja, koja se tek prisebnošću i spretnošću oca djeteta u kolicima pukom srećom nije pretvorila u tešku tragediju, skandal je koji će nanijeti dugoročnu štetu sigurnosti cestovnog prometa i dovodi u pitanje funkcioniranje pravne države, upozorio je  u ponedjeljak prometni stručnjak Željko Marušić.

Pijani vozač koji je u subotu u Ilici zamalo pregazio oca s tromjesečnim djetetom u kolicima, u nedjelju je pušten na slobodu nakon što mu je sudac za prekršaje izrekao novčanu kazna od ukupno 18.800 kuna te zabranu korištenja međunarodne vozačke dozvole B kategorije u iduće dvije godine, a mora platiti i sudske troškove.

Teška pogreška policije

Marušić u reakciji upozorava da nema nikakve bitne razlike između te prometne nesreće i one koja se dogodila u ponedjeljak, 11. travnja, na Kvaternikovom trgu, kada je poginulo dvoje ljudi. U jednom i drugom slučaju ekstremno alkoholizirani vozač je crnim Audijem, velikom brzinom, uništio zaštitne stupove (ogradu) i sjurio se na nogostup, rušeći sve pred sobom.

U Ilici bilo je čak pogibeljnije i kad bi se te situacije ponovile, tragični bi ishod bio izgledniji nego u nesreći na Kvaternikovom trgu, drži Marušić. Naime, ekstremno neodgovorni vozač je upola masivnijim i jačim modelom (A6 prema A3) “pomeo” gotovo 50 metara nogostupa. Samo su velika sreća što nije bilo pješaka, vozila ni tramvaja, te brza i spretna reakcija oca djeteta u kolicima, spriječili tragediju.

Premda je policija teško pogriješila, jer je kazneno djelo “par excellence” prekvalificirala u prometni prekršaj (je li utjecalo što se radilo o državljaninu Srbije, u sadašnjim napetim međudržavnim odnosima?), slučaj je toliko ekstreman da se odgovornosti ne može amnestirati ni Državno odvjetništvo, odnosno pravosuđe, a pogotovo Ministarstvo prometa, ocjenjuje Marušić.

Po njegovu sudu, zbog dramatičnosti cijelog događaja, koji je opravdano izazvao ogorčenje jer bi hrvatski državljanin vrlo izvjesno bio kazneno gonjen, te bi mogao negativno utjecati na ionako vrlo lošu sigurnost prometa, taj bi slučaj ubuduće, u strukovnim i autoškolama, trebalo prikazivati kao primjer teškog oblika obijesne vožnje.

Sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj na europskom dnu

To se događa u situaciji kad je sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj pala na samo dno u Europskoj uniji, premda smo od 2000. razmjerno uložili najviše u cestovnu infrastrukturu, a iz Ministarstva prometa nema nikakvih reakcija, upozorava Marušić.

Nakon što se u 2015., u odnosu na godinu ranije broj smrtno stradalih na našim cestama povećao za 13 posto (sa 308 na 348) te smo sa 8,2 poginula na 100.000 stanovnika na 26. od 28. mjesta u EU (gore su jedino Bugarska i Rumunjska s 9,2), u 2016. se negativan trend dodatno pogoršao.

Od početka ove godine, zaključno sa 17. travnjem, na hrvatskim cestama smrtno su stradale 74 osobe, u usporedbi sa 63 lanjskih. To je 17,5 posto više nego lani, pa smo s trenutačnom stopom smrtnosti od 9,6 osoba na 100.000 stanovnika gotovo dvostruko lošiji od EU prosjeka (Švedska ima 2,9) i najgori od svih zemalja EU-a, upozorava Marušić.