Rast hrvatskog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 2,7 posto veći je i na godišnjoj i na kvartalnoj razini od prosječnog rasta u zemljama Europske unije, kazao je u utorak Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS).

“U odnosu na Europsku uniju, Hrvatska je, po sezonski prilagođenim podacima, rasla u prvom tromjesečju brže i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini od europskog prosjeka”, istaknuo je Krištof.

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP porastao je u proteklom kvartalu 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje za 2,3 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a poraslo je u prvom tromjesečju za 0,5 posto na kvartalnoj, a 1,7 posto na godišnjoj razini.

Pritom je najbrži rast na godišnjoj razini zabilježila Rumunjska, za 4,2 posto. Slijede Slovačka, s rastom BDP-a za 3,6 posto, i Španjolska, s 3,4 posto, dok su najsporije rasle Mađarska i Portugal – 0,5, odnosno 0,8 posto. Jedina  zemlja EU-a koja je zabilježila pad u prvom tromjesečju bila je Grčka, od 1,3 posto.

I na tromjesečnoj razini Rumunjska je među svim zemljama EU-a imala najbrži rast, od 1,6 posto.

Hrvatsko gospodarstvo, pak, raste šesti kvartal zaredom, nakon šestogodišnje recesije, započete 2009. godine.

“Glavna razlika između ovog rasta i onog prije krize je to što je rast prije 2008. bio uglavnom zasnovan na rastu trgovine na malo, odnosno osobnoj potrošnji, dok je danas, iako trgovina na malo i dalje raste, oporavak zasnovan na industrijskoj proizvodnji”, istaknuo je Krištof .

“To je jedna od najznačajnijih komponenti koja je prisutna tijekom cijele godine, dok će se sezonski utjecaji, turizam i usluge, postati izraženiji u ostalim tromjesečjima, naročito trećem tromjesečju i utjecati na godišnje stope rasta”,  dodao je.

Kako je kazao Krištof, najveći doprinos rastu BDP-a od 2,7 posto po djelatnostima ostvaren je u prerađivačkoj industriji, dok je jedina djelatnost koja je zabilježila smanjenje obujma bila opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.

Prerađivačka industrija je porasla za 8,9 posto, a zajedno s rudarstvom, vađenjem i energijom za 6,3 posto. Slijedi trgovina, koja je zajedno s prijevozom i ugostiteljstvom, porasla za 4,8 posto, građevinarstvo s rastom za 3,1 posto, te poljoprivreda koja je porasla na godišnjoj razini za 1,7 posto.  Ostale djelatnosti su porasle 1 posto ili manje.

Prema rashodovnoj metodi, najveći doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju 2016. ostvaren je rastom izvoza roba. Doprinos domaće potražnje realnoj stopi BDP-a bio je pozitivan i iznosio 2,8 postotnih bodova, s  tim da je najsnažniji pozitivna utjecaj prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je blago negativan i iznosio minus 0,1 posto.

Po komponentama, rashodi kućanstava za potrošnju porasli su za 3,1 posto, države za 0,6 posto, nešto niže nego u prethodnom tromjesečju, dok su bruto investicije u fiksni kapital porasle  za 4,3 posto. Stopa rasta izvoza roba i usluga iznosila je 7,1 posto, što je nešto sporiji rast nego u prethodnom razdoblju, dok je uvoz porastao po stopi od 6,1 posto.

“Budući da nam je uvoz veći od izvoza, negativni doprinos uvoza bio je zapravo veći od pozitivnog doprinosa izvoza”, rekao je Krištof.

DZS će 7. lipnja objaviti detaljnije podatke o BDP-u za prvo tromjesečje, dok će podaci za drugo tromjesečne biti dostupni zadnjeg radnog dana kolovoza.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.