– Porezno rasterećenje, dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava osnovni su ciljevi porezne reforme, rekao je ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući u utorak Hrvatskom saboru paket od 15 zakona koji se tiču cjelovite porezne reforme.

Marić ističe da su od početka rada na poreznoj reformi jasno postavljeni njeni osnovni ciljevi, a to su porezno rasterećenje, kako poduzenika, tako i građana, te dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kao važan implus gospodarskom rastu te stvaranju i otvaranju novih radnih mjesta.

“Izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustva i u konačnici društvenog poretka, stabilan i jednostavan porezni sustav također je jedan od ključnih elemenata kojima smo se vodili od početka ovog velikog posla”, rekao je ministar zastupnicima, pred kojima se porezna reforma nalazi u prvom čitanju.

Marić kaže da se mislilo i na poreznu administraciju te sva tijela usko vezana uz naplatu poreza, nastojalo se pojednostaviti i pojeftiniti procedure koje će značiti bolju uslugu. U konačnici, mislilo se i na pružanje pravne sigurnosti, veće pravne i porezne sigurnosti poreznim obveznicima, uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti i ne dovodeći u pitanje održivost hrvatskih javnih financija, rekao je ministar, koji je Saboru pojedinačno predstavio svih 15 predloženih zakona, osam novih i sedam zakonskih izmjena.

Reforma stupa na snagu s početkom 2017.

Porezna reforma koja se nalazi pred Saborom na snagu treba stupiti s prvim danom iduće godine, a njome bi najniža stopa PDV-a od 5 posto i nadalje ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

Od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi. Snižena stopa od 13 posto više se ne bi primjenjivala na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se od početka 2017. oporezivali stopom od 25 posto. Od početka 2018. godine digao bi se prag za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.

Glavne promjene kod poreza na dohodak su smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i s 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3800 kuna za sve. Najavljene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu.

U sklopu izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija promjena je smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto. Predloženo je i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija i drugo.

Kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015.

Doprinosi i na drugi dohodak

U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto).

Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.

Prema novom Zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi smanjena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled. Također, predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike.
Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni.

Prijedlogom novog općeg poreznog zakona ukinuo bi se relativni rok zastare i uveo jedinstveni rok zastare od šest godina. Izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam “mali obveznik fiskalizacije”, koji bi od 2017. morao izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.

Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu.

Efekti porezne reforme u 2017. procijenjeni na 1,5 do 2,5 milijardi kuna 

Za 2017. efekti ovih mjera su procijenjeni, u odnosu na nominalni BDP, između 1,5 milijardi i 2,5 milijardi kuna, u odnosu na zaposlenost između 6.500 i 11.500 novih radnih mjesta, te povratni efekt na proračun između 400 i 800 milijuna kuna, naglasio je ministar Marić.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.