Ministar financija Zdravko Marić rekao je u petak da su fiskalna konsolidacija, aktiviranje državne imovine i gospodarski rast tri integralna stupa fiskalne politike u sljedećem razdoblju, usmjerena daljnjem smanjenu javnog duga u BDP-u odnosno smanjenju javnog duga za 2,5 do 3 postotna boda na godinu.

Naša bazna projekcija je da ćemo u iduće tri godine od 2,5 do 3 postotna boda na godinu smanjivati naš javni dug, u što su uključeni i rizici, kao što su deprecijacija, rast kamatnih stopa i druga događanja na financijskim tržištima, rekao je Marić na u Opatiji na konferenciji “Hrvatsko novčano tržište”.

Koji god negativni scenarij predvidjeli, nema alternative za ta tri stupa i taj smjer treba nastaviti, poručio je Marić, dodajući kako postoje i ‘pozitivni rizici’, da budemo uspješniji od zacrtanog, posebice što se tiče gospodarskog rasta.

Podsjetio je da je Vlada nedavno donijela važne dokumente – Nacionalni program reformi i Plan konvergencije.

Ministar financija smatra i da je prošla, 2016. godina, kada su među ostalim smanjeni rashodi za kamate, bila u fiskalnom smislu izuzetno dobra godina. To stvara obvezu za ovu godinu, rekao je Marić, dodajući i kako nastavak fiskalne konsolidacije mora biti prilagođen gospodarskom ciklusu, ali i da su nužne mjere da promijenimo strukturu gospodarstva i pojedinih stavki proračuna.

Pritom je naveo kako javna administracija mora biti bolja, kako zdravstveni sustav nije posve fiskalno održiv i tu treba napraviti iskorake, a smatra da je potrebna i bolja povezanost obrazovnog sustava s tržištem rada.

Ključ javnih financija leži na rashodnoj strani proračuna, učinkovitijem i racionalnijem vođenju troškova, istaknuo je ministar financija.

Naglasio je i kako postoji veliki interes za državne nekretnine, posebice one na obali.

Po riječima ministra Marića, do kraja godine planira se još jedno izdanje obveznica na domaćem tržištu.

Naglasak se stavlja na širi obuhvat opće države, poglavito ceste i autoceste, o čemu se razgovara i sa Svjetskom bankom, rekao je Marić, dodajući kako se traže mogućnosti da se dug cestarskog sektora refinancira i restrukturira, da se unaprijedi ročna struktura i ukupni uvjeti toga duga.

Komentiraj