Refinanciranje dugovanja koja stižu na naplatu ove godine i nova zaduženja po povoljnijim kamatnim stopama trebali bi smanjiti javni dug, a kreće se i u detaljnu analizu stanja u Hrvatskim autocestama

Hrvatska vlada će odmah nakon donošenja novog proračuna za 2016. krenuti u refinanciranje javnog duga za koji u Vladi i Ministarstvu financija smatraju da je najveći problem koji koči hrvatsko gospodarstvo. Refinanciranje dugovanja koja stižu na naplatu ove godine i nova zaduženja po povoljnijim kamatnim stopama, trebali bi smanjiti javni dug, potvrdio je za Nacional visoki izvor iz Ministarstva financija. Osim toga, krenut će se i u detaljnju analizu stanja u Hrvatskim autocestama jer u Ministarstvu financija smatraju da je ta državna tvrtka najveći problem kada je u pitanju vraćanje kredita.

Da je Vlada doista i krenula u tom smjeru, potvrđuje i činjenica da je prošloga tjedna obavljeno i prvo veliko zaduženje u mandatu nove vlade, kada je plasirana obveznica teška četiri milijarde kuna koja bi se, po službenom stavu iz Vlade, trebala iskoristiti za financiranje “općih proračunskih potreba“, odnosno tekuću potrošnju. Visoki izvor iz Ministarstva financija tvrdi da su vrlo zadovoljni činjenicom da je kamatna stopa za tu obveznicu bila nešto malo niža od četiri posto, ali i da se nadaju da će pozitivni pomaci u gospodarstvu dovesti do toga da u budućnosti te kamatne stope budu još i niže.

HRVATSKA IMA JAVNI DUG od skoro 300 milijardi kuna i visoki izvor iz Ministarstva financija upozorava da sigurno neće doći do refinanciranja cijelog javnog duga jer se tržište ne može preplaviti vrijednosnim papirima poput državnih obveznica i to prije svega jer ne postoji tolika potražnja za tim papirima. Po planu Ministarstva financija ove godine bi se trebalo refinancirati oko 18 milijardi kuna starih kredita koji dolaze na naplatu, a trebat će i platiti oko 4,5 milijardi kuna za dugovanja Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb i Hrvatskih cesta.

  • PO PLANU MINISTARSTVA FINANCIJA, ove godine bi se trebalo refinancirati oko 18 milijardi kuna starih kredita koji dolaze na naplatu, a trebat će i platiti oko 4,5 milijardi kuna za dugovanja Hrvatskih autocesta

Tako će, naprimjer, u srpnju ove godine na naplatu stići kunska obveznica od 3,5 milijardi kuna izdana 2011., na koju se svake godine plaćalo 5,75 posto godišnje kamate, a to bi se trebalo pokriti novim zaduženjem sa znantno nižom kamatom.Tek kada se odradi taj dio posla, krenut će se u analizu ostalog dugovanja te će se vidjeti postoji li mogućnost da se refinanciraju neki dugovi koji na naplatu stižu u idućim godinama. Nacionalov izvor tvrdi da su u Ministartsvu financija već krenuli s detaljnim pregledom mogućnosti ranije otplate pojedinih kredita i ranijeg vraćanja obveznica, ali da još uvijek ne mogu točno odrediti iznos koji bi se već ove godine mogao uštedjeti refinanciranjem.

“UZ BRIGU I AKTIVNOSTI koje će biti usmjerene na ispunjavanje obveza koje dospijevaju ove godine, kako planiranog deficita od 7,5 milijardi kuna, tako i raznih dospjeća postojećih dužničkih obveza iz ranijih godina, bez trezorskih zapisa, ukupni iznos je oko 18 milijardi kuna, a tome treba pridodati i ukupni iznos od oko 4,5 milijardi kuna koji se odnosi na cestarske kompanije. Ministarstvo financija poduzet će aktivnosti koje će biti usmjerene i na ostale obveze, a u svrhu efikasnijeg i racionalnijeg upravljanja javnim dugom, uz unapređenje ročne strukture obveza. Nadalje, što se tiče obveza po kreditima, tu treba spomenuti da unatoč povijesno niskim razinama referentnih kamatnjaka, tržišna kreditna marža Hrvatske nije značajnije poboljšana te je na istom nivou kao i 2011. Znatnije uštede došle bi u slučaju poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje i posljedičnog pada kamatnog spreada. Što se tiče obveza po obveznicama, prijevremeni iskup zahtijeva isplatu trenutne tržišne cijene koja je za mnoge instrumente viša od nominalne, što u prvom koraku može značiti povećanje duga, no naravno omogućuje snižavanje troška servisiranja duga u budućem razdoblju“, rekao je za Nacional izvor iz Ministarstva financija.

ON TVRDI DA PUNO TOGA OVISI I O PREGOVORIMA s Europskom komisijom te da bi se tek tada moglo krenuti s opsežnijim refinanciranjem javnog duga. Naime, Vlada ove godine mora provesti najavljene strukturne reforme i provesti fiskalnu konsolidaciju jer će jedino tako stvoriti uvjete za rast i tako vratiti povjerenje tržišta, a problem može predstavljati to što bi Europska središnja banka mogla sredinom 2017. promijeniti trenutni smjer te podići kamatne stope.

“Prva zadaća je pokriti dugovanja koja ove godine stižu na naplatu te tako osigurati financijsku stabilnost države, a nakon toga treba sjesti s investitorima i vidjeti što se da napraviti po pitanju dugovanja za iduće godine. Naravno da će teško biti nagovoriti nekog investitora na raniju otplatu ako on, primjerice, u iduće dvije godine očekuje kamatu od 5,5 posto, a mi mu nudimo novo zaduženje od četiri posto. Međutim, treba sjesti za stol i pokušati dogovoriti što bolji aranžman jer je i investitoru u interesu da posluje sa stabilnom državom koja redovito servisira svoja dugovanja”, izjavio je za Nacional visoki izvor iz Ministarstva financija.

  • KAO NAJVEĆI PROBLEM u Ministarstvu financija i dalje vide dugovanje Hrvatskih autocesta te će se uskoro krenuti s temeljnom analizom stanja i pokušati pronaći pravi modalitet poslovanja te državne tvrtke

KAO NAJVEĆI PROBLEM U MINISTARSTVU FINANCIJA i dalje vide dugovanje Hrvatskih autocesta te će se uskoro krenuti s temeljnom analizom stanja i pokušati pronaći pravi modalitet poslovanja te državne tvrtke, kao i najbolji model naplate cestarina. Izvor iz Ministarstva financija rekao je da je gotovo sigurno da se mora krenuti s financijskim restrukturiranjem tvrtke jer Hrvatske autoceste trenutno zbog visine dugovanja predstavljaju veliki financijski teret državnom proračunu. Uz finacijsko restrukturiranje vrlo je izgledno da će doći i do restrukturiranja poslovnog dijela ove tvrtke, odnosno načina upravljanja Hrvatskim autocestama. U Ministarstvu financija svjesni su da Hrvatske autoceste imaju veliku vrijednost, ali se mora naći pravi način upravljanja tom tvrtkom.

Novi ljudi koji su preuzeli Ministarstvo nisu ni veliki protivnici monetizacije, ali su svjesni da zbog otpora javnosti i prijetnje referendumom do toga vjerojatno neće doći. Izvor Nacionala iz Ministarstva financija tvrdi da su vrlo otvoreni prema opciji po kojoj bi u vlasništvo autocesta uključili mirovinske fondove koji bi tako proširili svoj portfelj te ga učinili privlačnijim potencijalnim ulagačima.

NA SVIM TIM MODELIMA u Ministarstvu financija intenzivno rade s ljudima iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i ministrom Olegom Butkovićem, a naš izvor tvrdi da bi u Ministarstvu financija bili najsretniji opcijom po kojoj bi došlo do ukidanja aktualnog modela naplate cestarine te kada bi se uvele vinjete jer smatraju da bi tim modelom došlo do rasta naplate cestarina na autocestama te bi u budućnosti bilo lakše financirati velika dugovanja Hrvatskih autocesta. Međutim, do konačne odluke o budućem modelu naplate pričekat će se rezultati studija i ako se pokaže da vinjete nisu idealno rješenje, u Ministarstvu financija na njima neće insistirati.

Komentiraj

FOTO:PIXSELL
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.