Ministar financija Zdravko Marić obratio se novinarima u Vladi. Pričao je o poreznoj reformi s kojom bi lokalna samouprava trebala dobiti više novca i to na uštrb, kako tvrdi Marić, državnog proračuna.

Nije želio odgovoriti na novinarsko pitanje o čemu je na sastanku pričao s Todorićem.

“Na temu Agrokora sam proteklih mjeseci jako puno govorio. Dobar dio toga što sam rekao nema potrebe ponavljati. Ono što mi je važno kao ministru mi je stanje kompanije”, rekao je Marić.

Podsjetimo, Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Cilj je novog zakona pojednostaviti sustav, ali i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave, a ministar financija Zdravko Marić ukupni je neto efekt predloženog zakona procijenio na 1,4 milijarde kuna.

Provedbom ovog zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne samouprave, istaknuo je.

Tako bi i prihod od kamata na štednju, koji je prema važećim zakonskim odredbama ostao na razini državnog proračuna, sada dao lokalnim jedinicama. Prihod od kamata na štednju lani je iznosio 368,8 milijuna kuna, a predloženim bi se zakonom i taj prihod u cijelosti prepustio lokalnim jedinicama.

Sama raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena u odnosu na postojeću s obzirom da se predlaže jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prijedlog je da u prihodu od poreza na dohodak udio općina odnosno gradova bude 60 posto, županija 17 posto, udio za decentralizirane funkcije  6 posto, a udio za fiskalno izravnanje 17 posto.

Zakonom se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija, poručio je ministar financija.

Također, namjera je definirati sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, dok će se u okviru drugih zakonskih propisa poticati regionalni razvoj i demografska obnova.

Marić je napomeno kako je otkako je Zakon donesen 1993. godine doživio 13 izmjena i promjena.

Kao osnovne nedostatke važećeg zakonskog okvira naveo je kako je od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave samo njih 207 pod ustavom osnovne raspodjele, dok se na preostalih 349 primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 imaju status potpomognutog područja, 35 status brdsko-planinskog, a 50 ih je na otocima. Niti jedna od tih 349 jedinica lokalne samouprave, kako je rekao, ne izdvaja u fond izravnanja za decentralizirane funkcije.

Kada se gledaju županije, županijama s područja 299 lokalnih jedinica pripada samo 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od 20 županija samo Istarska i Primorsko-goranska nema ju na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju sa statusom brdsko-planinskog na koje se primjenjuju posebna raspodjela poreza na dohodak.

To znači, rekao je Marić, da osim grada Zagreba niti jedna županija ne ostvaruje puni iznos od postojećih 16,5 posto u raspodjeli poreza na dohodak.

U važećem su zakonu kriteriji za decentralizirane funkcije komplicirani i kompleksni, a Marić kaže kako se novim zakonom otklanjaju ti ključni nedostaci te kako će sustav raspodjele prihoda poreza na dohodak i sustav fiskalnog izravnanja biti jedinstven za svih 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Komentiraj

FOTO:HINA
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.