Kohezijska i poljoprivredna politika glavni su hrvatski prioriteti u budućim proračunima EU-a, rekao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić i istaknuo da će “ih Hrvatska braniti” u raspravi o idućoj financijskoj perspektivi Unije.

On se u Zagrebu sastao s potpredsjednikom Europske komisije i europskim povjerenikom za proračun i ljudske resurse Guentherom Oettingerom koji je na turneji po 27 zemalja članica kako bi čuo njihova stajališta o budućim financijama EU-a i višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje nakon 2020.

Marić je rekao da je hrvatska najmlađa članica EU-a, ali ima velika očekivanja od nove financijske perspektive.

“Fokus je na nastavku i pokrivenosti kohezijske politike te zajedničke poljoprivredne politike i u idućih sedam godina”, rekao je ministar na zajedničkoj konferenciji za novinare s Oettingerom.

Dodao je da su Hrvatskoj važna i pitanja migracija, sigurnosti te investicije u malo, srednje i veliko poduzetništvo. Među prioritetima su briga za mlade, demografija i ravnomjerni regionalni razvitak, rekao je Marić.

“Možete biti sigurni da ćemo te prioritete braniti”, naglasio je hrvatski ministar financija, dan uoči sastanka s europskim kolegama u Sofiji o novoj financijskoj perspektivi.

Oettinger je rekao da EK želi očuvati, modernizirati i pojednostaviti pravila za korištenje kohezijskog i poljoprivrednog fonda, a s Marićem se složio i oko ravnomjernog regionalnog razvitka.

“Ne smije se uzimati u obzir samo ono što se događa u Zagrebu, već i u hrvatskim regijama”, izjavio je Oettinger.

Dodao je da uz postojeće fondove, EU ima nove zadaće kojih se mora prihvatiti – migracijske politike, politike prema migrantima, zaštite granica i obrane. “To su područja u koja EU u budućnosti mora više surađivati i investirati”.

Govoreći o gospodarskoj slici Hrvatske, ocijenio je da zemlja “jako dobro stoji, bilježi pozitivan trend, a jako dobre su i perspektive za iduće tri godine”. “Europski programi svakako bi mogli poduprijeti gospodarski rast i razvoj Hrvatske”, rekao je Oettinger.

Komisija je sredinom veljače predstavila smjernice za raspravu o višegodošnjem europskom proračunu, a EU je u tom suočena s dva velika izazova.

Manjak u europskom proračunu zbog odlaska Velike Britanije iznosit će od 12 do 14 milijarda eura godišnje, a Komisija je najavila da će predložiti da se polovica toga iznosa nadoknadi rezanjem svih proračunskih stavki, a druga polovica povećanjem prihoda.

“Mi smo spremni izdvojiti i više sredstava, jer smatramo da će ne samo biti ostvarena dodatna vrijednost za europski proračun, nego i za svaku pojedinu zemlju, naravno i za Hrvatsku”, rekao je Marić.

Dvojica dužnosnika razgovarala su i o ambiciji Hrvatske za ulazak u Schengenski prostor i eurozonu, o proračunskim sredstvima za kandidate koji žele uvesti euro i za reforme koje je prije toga potrebno provesti te o pomoći u pripremama Hrvatske za predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020.

Oettinger se u Zagrebu sastao i s premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i članovima nekoliko saborskih odbora.

Komentiraj