Saborski zastpunik SDP-a Gordan Maras raspravu o poslovanju Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u prošloj godini iskoristio je u srijedu kako bi upozorio da će poreznom reformom HDZ-a i Mosta doći u pitanje mnogi projekti pogotovo malih i srednjih poduzetnika financiranih preko HBOR-a.

“Ono što veseli (u izvješću HBOR-a) je porast kredita malim i srednjim poduzetnicima, a ono što je posebno naglašeno je ulaganje u turizam. To se vidi i iz izvješća gdje od pet-šest projekata koje su istaknuli i s kojima se najviše hvale i ponose čak četiri su vezana direktno za turizam. Ako radite poslovni plan na narednih 10-15 godina i odjednom preko noći bez konzultacije sa zainteresiranom javnošću, političkom voljom dignete jednoj grani 12 posto trošak sa 13 na 25 posto ti planovi više ne vrijede”, ustvrdio je Maras.

Njegov stranački kolega i ministar financija u SDP-ovoj vladi Boris Lalovac upozorio je kako je Europska komisija stavila poslovanje HBOR-a u sustav deficita i javnog duga u trenutku.

Sve to se, kaže događa kada HBOR postaje ozbiljan konkurent privatnim poslovnim bankama.

“Europska komisija stavila je dodatni monitoring nad HBOR. Postavlja se pitanje zašto? Da li su određene poslovne banke išle tužiti da se financiranje države financira dijelom putem HBOR-a? I to u trenutku kada HBOR sada postaje ozbiljan konkurent nekim poslovnim bankama i kamatnim stopama od dva do četiri posto uzima im bankama dio kolača”, rekao je Lalovac. Zapitao se i hoće li se tako ograničiti poslovanje HBOR-a koji potpomaže ona područja gdje su tržišni mehanizmi zakazali, rekao je.

Ivan Lovrinović u ime Kluba Promijenimo Hrvatsku i SNAGA poručio je kako HBOR treba postati razvojna banka s profesionalnom upravom, eliminacijom političkog čimbenike, uvođenjem nezavisnih stručnjaka u nadzorne odbore, smanjiti nadzorni odbor te drastično smanjiti politički utjecaj.

“Toga ima sada previše i u prethodnom razdoblju. Također, treba definirati nadležnost Državnog ureda za reviziju nad poslovanjem HBOR-a svake godine, definirati kriterije dodjele kredita za poticanje izvoza te javno objavljivati sektore, poduzeća, iznose, dakle kredita koji su odobreni od strane HBOR-a te izvještavati Hrvatski sabor o poslovanju HBOR-a”, poručio je Lovrinović.

I ‘Mostov’ ministar gospodarstva Tomislav Panenić založio se za smanjenje političkog utjecaja i veću profesionalizaciju. “Protivimo se prekomjernom političkom utjecaju na banku jer ako uzmem podatak, evo ja se nadam da je ispravan da je 13. travnja HBOR imamo 2,1 milijardu kuna dospjelih a ne naplaćenih kredita. I ono što je interesantno puno njih može se i povezuje se upravo sa političarima. Ja bi naveo samo pet koji se tamo navode koji duguju petinu toga cijeloga iznosa, gotovo 400 milijuna kuna Puris 93 milijuna kuna još od 2005., pa imamo IMPULSCOMMERCE 112 milijuna 2005., Farma Jelas 47 milijuna 2005., Našice cement, Eurocable”, nabrajao je taj ‘Mostov’ bivši ministar gospodarstva.

Stevo Culej HDZ poručio je kako je HBOR bio “šparkasica” za određene ljude. Podsjetio je kako je jedna dnevna novina otkrila da je samo dva mjeseca od preuzimanja vlasti Zorana Milanovića , tvrtka supruge njegovog brata brata Krešimira dobila 250.000 kredita od HBOR-a “Tvrtka je osnovana u travnju 20111. a nepunu godinu kasnije dobila je kredit s 4,4 posto kamate na rok otplate 7 godina i 9 mjeseci. Što bi za ovakve kamate dao neki hrvatski poduzetnik”, pitao je Culej.

Za SDSS-ovog Milorada Pupovca podaci iz izvješća su “u najvećoj mjeri ohrabrujući”. “Govore da je banka bilo kreditiranjem, bilo osiguravanjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika i osigurala ukupno 12 milijardi 400 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu HBOR je podržao 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom nego što je to bilo u odnosu na 2014. Pozdravljamo i politiku smanjenja kamatnih stopa. Dakle privremene mjere sniženja kamatne stope sa za jedan postotni bod, za nove investicije sasvim sigurno djeluju ili mogu djelovati ili djelovale su stimulativno”, rekao je Pupovac.

Po izvješću HBOR-a za 2015. kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija ta je banka podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika u ukupnom iznosu 12,4 milijarde kuna čime je, u odnosu na 2014., podržano 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom. Tijekom 2015. HBOR je zabilježio povećanje kreditne aktivnost te je odobreno 2.285 kredita u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna. Od toga se 7,3 milijarde odnosi na novoodobrene kredite što je dvostruko više nego 2014. Broj odobrenih kredita je 2,5 puta veći od onih odobrenih 2014. i najveći je u dosadašnjem poslovanju HBOR-a.

Raspravu o izvješću HBOR-a za prošlu godinu iskoristio je Ivan Pernar (Živi Zid) kako bi prozvao SDP-ovu vlast zbog davanja kredita EPH Holdingu odnosno Ninoslavu Paviću.

“Kredit u iznosu od 11,5 milijuna kuna dan je EPH-u sa hipotekom na njihovu zgradu u Odranskoj. To je bila 7. hipoteka na istu zgradu. Gospodo iz SDP-a, 7. hipoteka, a bilo je jasno da Ninoslav Pavić, odnosno EPH neće biti u stanju vratiti niti prvi kredit Hypo banci. Što će reći da oni koji su davali kredit iz HBOR-a EPH Holdingu znali su da taj kredit neće biti vraćen. Postavlja se pitanje zašto nitko nije zato išao u zatvor? Odgovor je u tome što su hvalili lik i djelo Slavka Linića i što su podržavali vašu vlast iako je bilo jasno da se odluke koje se donose, donose krive. I to je jedna velika sramota”, obrušio se Pernar.
SDP-ov Boris Lalovac međutim ustvrdio je kako za to “prvi puta čuje”.

“Ja prvi put čujem za ovu informaciju i svakako bi je trebali uputiti upravi i zatražiti detaljne informacije ukoliko smatrate da je bilo nešto mimo procedure odobravanu od strane HBOR-a”, rekao je.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) istaknula je kako HBOR treba još više poticati nova ulaganja, omogućiti što veće i kvalitetnije povlačenje sredstava posebno iz EU fondova, omogućiti i poboljšati likvidnost poduzetnika kako bi time sačuvala i otvorila što više novih radnih mjesta.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.