Poziv Vladimiru Putinu da posjeti Sloveniju bio je dobar potez predsjednika Boruta Pahora iako je naišao na čuđenje diplomata vodećih zapadnih država koje su za nastavak sankcija protiv Rusije zbog neriješene ukrajinske krize, konstatiraju u ponedjeljak slovenski mediji.

Primjećuju da osim u Sloveniji i susjednim državama za subotnji događaj koji se pripremao više mjeseci nije bilo medijskog interesa kakav se mogao očekivati.

Na komemoracijama poginulim i umrlim ruskim i sovjetskim vojnicima na slovenskom tlu Pahor i Putin isticali su da se prijateljski odnosi nastavljaju i aludirali na aktualne sigurnosne izazove u Europi i svijetu, ali je Putin izbjegao da svoj boravak u maloj članici EU-a u NATO saveza iskoristi za pokušaj verbalnog “probijanja diplomatske izolacije” Moskve od strane Zapada, navodno na sugestiju domaćina.

Sankcije  je  lani otvoreno u sličnoj prilici u Sloveniji napao ruski premijer Dimitrij Medvjedjev, pa je Putinu sugerirano da to ne čini jer je već i sam poziv da posjeti Ljubljanu u Bruxellesu i SAD-u naišao na “podizanje obrva” kod zapadnih diplomata, ali i mišljenja oporbene desne oporbe kako je riječ o iskakanju iz europske dogovorene politike izolacije Putinove Rusije, navode slovenski komentatori.

Slovenska strana još je pred dolazak demoniziranog Putina pretjerano i nerazumljivo strahovala od njegovih mogućih jakih političkih poruka, što je besmisleno ako želi ulogu graditelja mostova između Zapada i Istoka, navodi ljubljanski “Dnevnik”.
“Već sama činjenica da je Slovenija tek treća europska destinacija koju Putin posjećuje dok se nastoji produžiti pritisak na Rusiju izazvalo je čuđenje europskih diplomata. No, s Kremljem unatoč sankcijama svi ipak razgovaraju, bilo  formalnim ili neformalnim kanalima. Krug onih koji se protive sankcijama sve je širi”, navodi “Dnevnik”.
Mediji u Sloveniji navode da ekonomske i političke mjere protiv Rusije više štete manjim članicama EU-a u srednjoj i južnoj Europi nego velikim državama čija je riječ u EU-u presudna, te da je dijalog s Moskvom unatoč teškoćama nužnost, osobito zbog novih sigurnosnih izazova u Europi, britanskog Brexita, terorističkih prijetnji,  te stanja u Erdoganovoj Turskoj.
“Samo je pitanje vremena kad će dijalog s Moskvom biti pojačan na formalnoj i institucionalnoj političkoj razini, a ruski plin koji bi dolazio Južnim tokom preko Turske Europskoj uniji je još uvijek potreban”, navodi “Dnevnik”.
Istodobno, list kao problematičnu ističe odluku NATO saveza o slanja triju bataljuna u Poljsku i baltičke zemlje za jačanje istočnih granica vojno-političkog saveza jer to ne pridonosi jačanju povjerenja s Moskvom.

Da su sankcije protiv Rusije štetne i da ne doprinose jačanju povjerenja s Moskvom smatra i vodeći slovenski dnevnik “Delo”. Sankcije ne škode samo Rusiji nego i Europskoj uniji, pa i Sloveniji koja se u tom pogledu ne zna odlučnije postaviti. Mnoge europske države u zadnje vrijeme vode sve više računa samo o vlastitim interesima. Tako Njemačka s Rusijom gradi drugi cjevovod plinovoda Sjeverni tok, a SAD u vrijeme sankcija jača trgovinsku  razmjenu s Rusijom. Zato je  žalosno gledati kako se politički vrh male slovenske države mora opravdavati  zbog posjeta jednog od najvažnijih i najjačih ljudi u svijetu, piše u “Delu” komentator Veso Stojanov.
Možda će  Slovenija krajem godine, kad se bude odlučivalo o produživanju sankcija prikupiti toliko hrabrosti da prestane poslušno i tiho pratiti širenje proturuskog raspoloženja. No, iluzorno je očekivati da bi se naša diplomacija mogla odvažiti na korak kojim bi dovela u pitanje smisao samih sankcija.

Prema objavljenoj anketi ljubljanskog “Dela”, skoro 80 posto Slovenaca odobrava to što je Putin na poziv Pahora po treći put posjetio Sloveniju, a većina ih Rusiju ne doživljavaju kao izravnu prijetnju Sloveniji.