Mali Lošinj se i ove godine po ostvarenim turističkim rezultatima svrstao u vodeće destinacije Hrvatske, a još boljim rezultatima nada se nakon rekonstrukcije zračne luke, koja počinje iduće godine i trebala bi biti završena do sezone 2018., kaže gradonačelnik Malog Lošinja i predsjednik tamošnje Turističke zajednice Gari Capelli.

“Rezultati ostvareni na Malom Lošinju tijekom ove turističke sezone bolji su od lanjskih i u skladu s planiranim veličinama, a s obzirom na najave i kvalitetu ponude, nastavak dobrih pokazatelja očekujemo i u posezoni”, naglašava Capelli, dodajući da fizičke turističke pokazatelje (dolasci, noćenja) prate i dogovarajući financijski rezultati, odnosno prihod od boravišne pristojbe i turističke članarine za koje su planirali ove godine porast od 2 posto.

Za taj se postotak na Malom Lošinju od početka ove godine do sredine kolovoza povećao broj turističkih dolazaka, na ukupno 204 tisuće, dok je s nešto malo više do 1,5 milijuna noćenja u plusu od 1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Udjel noćenja stranih turista na Malom Lošinju je 86,3 posto, ostalo se odnosi na domaće turiste koji su na Lošinju. Ove godine bilježimo rast dolazaka sa svih naših tradicionalnih tržišta za otprilike 4 posto iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Italije, ali i još veće poraste od 36 posto iz Poljske, po 17 posto iz Švicarske i Belgije te 10 posto iz Mađarske u odnosu na lani. Posebno nam je zanimljivo, a to je i karakteristično ove godine, porast dolazaka turista iz izvaneuropskih zemalja i to za 294 posto”, ističe Capelli.

Za popunjenost smještajnih kapaciteta na Lošinju kaže da je ujednačena u svim strukturama (hotelima, kampovima i objektima u domaćinstvu), te da ove godine nije bilo povećanja broja smještajnih jedinica, osim manjeg rasta od 2 posto u domaćinstvima, ali naglašava da je došlo do promjene strukture unutar pojedine vrste smještaja, u čemu s udjelom od 68,3 posto prevladavaju hoteli sa četiri zvjezdice.

Uređenjem zračne luke Mali Lošinj može postati elitna destinacija

“Ako imate elitnu zonu s hotelima s pet zvjezdica i visok standard usluge za određenu vrstu gostiju, onda morate imati i aerodrom, to je uvjet za dolazak željene klijentele. Niste konkurentni ako ste prometno izolirani, a aerodrom rješava glavni problem, dostupnost destinacije, i zato je uređenje postojeće zračne luke jedan od prioriteta”, naglašava Capelli.

Ističe i da je postojeća Zračna luka/pristanište Mali Lošinj imovinski pravno riješena te da nema spornih zemljišta u svom obuhvatu. Ta je luka u suvlasništvu RH s 18,9 posto, dok su drugi suvlasnici Grad Mali Lošinj, Jadranka d.d., Lošinjska plovidba – Turizam d.o.o. i Radnik d.d. Križevci.

Capelli podsjeća i na povijest te luke koja je izgrađena 1985. za potrebe održavanja Svjetskog prvenstva u padobranstvu, nakon čega su prvih godina tamo slijetali avioni s pedesetak putnika, a postajale su veze i sa nekoliko europskih gradova. Od 90-tih promet se u toj luci sveo na male avione tipa Cessna, a ulaganja u opremanje bila su minimalna, što je donosilo i relativno mali promet ili prosječno godišnje oko 12 tisuća putnika i četiri tisuće malih zrakoplova.

“Plan je proširiti pistu sa sadašnjih 900 metara dužine i 30 metara širine na 1.800 metara dužine i 45 metara širine, dok bi se stajanka proširila sa 8.000 na 40.000 četvornih metara. Nova pristanišna zgrada imat će površinu od 3.000 četvornih metara i bit će koncipirana tako da u jednom trenutku može opslužiti dva veća putnička aviona do 150 putnika, dok će i dalje biti odvojen dio za poslovnu, odnosno generalnu avijaciju. Nakon proširenja piste moći će slijetati i putnički avioni poput airbusa 319 i 320 s kapacitetom od 130 do 160 putnika”, iznosi Capelli.

Mali Lošinj očekuje da se nakon proširenja luke, u roku od tri do četiri godine, broj putnika poveća na oko 150.000 godišnje, a u roku od pet do sedam godina na čak 200.000, pri čemu bi se glavnina prometa odvijala od ožujka do listopada.

Najvažnija novost u ponudi ove godine Muzej Apoksiomena

Govoreći o najvažnijim novostima u ponudi Malog Lošinja, ističe ovogodišnje  otvaranje Muzeja Apoksiomena kao svjetske atrakcije, u skladu s čime su osmislili i cjelokupnu destinacijsku ponudu, od ‘Apoksiomenove brošure’ i organizacije niza događanja, edukacija za tematske vodiče do projekta Apoksiomenova antička kuhinja, s ciljem unapređenja kreativnosti ponude te povezivanja antičke gastronomije s današnjom i poticanja svijesti o važnosti zdrave prehrane.

Kako bi gosti na raznim punktovima arhipelaga, regije i države osjetili i doživjeli kompletnu Apoksiomenovu i antičku priču, a Lošinj bio važna točka hrvatskog kulturnog turizma, osmišljeni su Antički plovni putovi i rute te razni suveniri.

“Reakcije gostiju su izuzetno pozitivne, domaće stanovništvo je Muzej Apoksiomena prepoznalo kao zajednički projekt i najvažniji su promotori. Grad i TZ Malog Lošinja nastavit će i dalje s promotivnim aktivnostima na svim važnim tržištima kako bi dodatno upoznali potencijalne goste s ovom svjetskom atrakcijom”, poručio je Capelli.

Uz otvorenje Muzeja, na Malom Lošinju su, kako kaže, uložili i u druge razne projekte, pa je tako pri kraju izgradnja 110 stanova kojima će se riješiti stambeno pitanje gotovo svih stanovnika otoka, završena je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, dovršena je prva faza popločenja otoka Suska, otvoren je granični prijelaz za pomorski promet na Privlaci, a u planu je proširenje operativnog mola na Susku, kao i izgradnja desalinizatora na otocima Unijama i Susku te izgradnjom kanalizacijske mreže na tom otoku.

Komentiraj

FOTO:Jurica Galoic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.