Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić upozorila je u petak na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a, da se rast BDP-a u trećem kvartalu od 2,8 posto ne temelji na zdravim ekonomskim osnovama već samo na turizmu i prerađivačkoj industriji.

“To je rast BDP-a koji se ne temelji na zdravim ekonomskim osnovama. U Hrvatskoj želimo rast BDP-a koji će se temeljiti na otvaranju novih radnih mjesta, sve jačoj proizvodnji, jačoj konkurentnosti te da nam izvoz raste na temelju naše proizvodnje”, naglasila je Maletić.

Smatra i da se takav rast može dogoditi samo ako imamo vladu koja provodi konkretne reforme i konkretne mjere za pomoć industriji, poduzetnicima, izvoznicima, poljoprivredi i slično.

Maletić je kazala da, prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), od deset proizvodnih djelatnosti koje su pridonijele rastu BDP-a njih osam pada ili stagnira, a jedino je raslo sve vezano uz turizam (trgovina, usluge, smkeštaj i sl.) te prerađivačka industrija.

“Hrvatsko gospodarstvo i dalje ovisi o sigurnosnoj situaciji u svijetu, lijepom vremenu i prerađivačkoj industriji”, upozorila je HDZ-ova europarlamentarka.

Pojasnila je i da je prerađivačka industrija rasla jer u trećem kvartalu prošle godine sisačka Rafinerija nije radila veći dio vremena, što se sada reflektiralo na nešto veći rast u toj industriji, te zbog proizvedena dva do tri broda.

  • Upozorila je da iako raste turizam i na osnovu toga i potrošnja, u zadnjem kvartalu imamo veći rast uvoza roba i usluga (8,1 posto)  od izvoza (8 posto).

Iako nam je turistička sezona bila odlična, navela je Maletić, poljoprivreda nam i dalje pada pa i dalje moramo uvoziti hranu i ostale proizvode za turiste, a koju bi i sami mogli proizvesti.

Također, Maletić je kazala da su po podatcima brutto investicije u fiksni kapital u trećem kvartalu porasle 2,2 posto, ali su od 2008. do danas  ukupno pale više od 30 posto, što predstavlja ogroman pad.  Pri tome, sadašnji njihov rast dogodio se zato što je Hrvatska članica EU i otvorili su nam se novi bespovratni izvori financiranja, naglasila je europarlamentarka Maletić.

Pojasnila je i da je do rasta BDP-a od 2,8 posto u trećem kvartalu došlo i zbog deflacije, jer smo ušli u “spiralu” pada cijena te istovremeno i pada ekonomskog bogatstva.

Maletić: Ovaj rast nije dovoljan za pola rashoda za kamate

Vezano za objavljene podatke Maletić je također kazala i da bi se trebao poštivati Sporazum između Vlade i sindikata o povećanju osnovice za plaće u javnim službama iz 2009. godine ako BDP bude dva kvartala za redom rastao više od dva posto.

Izrazila je i nadu da će sindikati biti racionalniji od Vlade i da će s novom vladom htjeti sjesti za stol glede tog pitanja kako bi se moglo dogovoriti ono što je realno moguće, obzirom da se ovaj ekonomski rast ne temelji na kvalitetnim osnovama. Realno bi bilo  sjesti s sindikatima za stol i dogovoriti jedno vrijeme počeka primjene te odredbe. Svi se radujemo povećanju plaća kada naš gospodarski rast bude takav da otvara  prostor za to, kazala je.

Naglasila je i da će s ovim rastom BDP-a, s obzirom na deflaciju i druge učinke, njegov nominalni rast biti oko pet milijardi kuna dok su samo rashodi za kamate 12 milijardi kuna.

“Ovaj rast nije dovoljan za pola rashoda za kamate”, upozorila je Maletić.

Izrazila je žaljenje što je Milanovićeva Vlada u 12 kvartala ekonomskog pada propustila mijenjeti taj sporazum sa sindikatima, jer se u njemu nalazila i važna odrednica da se on u slučaju dvaju ili više kvartala uzastopnog pada BDP-a može mijenjati i revidirati.

“Ovoj Vladi u 12 kvartala pada BDP-a nije palo na pamet otvoriti to pitanje. Tek kad je počeo gospodarski rast počelo se postavljati pitanje što ćemo sada, a sada je kasno”, upozorila je.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Daniel KASAP
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.