Predizborne fanfare o nezaustavljivom mađarskom rastu i povećanju plaća ne ostavljaju dojam na birače poput Laszla Reischa, zaposlenika u vladinu programu javnih radova koji se našao na krivoj strani sve veće društvene nejednakosti.

Premijeru Viktoru Orbanu često se pripisuje usmjeravanje javnih financija na održiv put nakon 2010. kako bi spasio Mađarsku od onoga što je nazivao mogućim ekonomskim kolapsem pod velikim dugovima, slično grčkom scenariju.

Mađarsko gospodarstvo je 2017. na krilima građevinskog buma, stranih investicija i sredstava Europske unije naraslo za 4 posto, najbrže u tri godine. To su dobre vijesti za 54-godišnjeg premijera koji će 8. travnja pokušati osvojiti treći mandat na čelu države.

No poboljšanje glavnih ekonomskih pokazatelja nije pomoglo svim Mađarima.

Uvođenje proporcionalne porezne stope, smanjivanje izdvajanja za socijalna prava i Orbanov fokus na jačanje srednje klase doveo je do većeg jaza između bogatih i siromašnih, tvrde ekonomisti.

Reisch, 48-godišnji otac dvoje djece, ističe da on to osjeti.

“Zajedno sa supruginom plaćom možemo živjeti tek tako da baš ne kopamo po smeću”, rekao je na trijemu svog starog poljoprivrednog gospodarstva na jugu Mađarske gdje živi sa suprugom i sinom.

Njegova kćer je među milijunima istočnih Europljana koji su se preselili u inozemstvo u potrazi za većom plaćom.

“U današnjem svijetu postoje ljudi koji mogu zaraditi ogromne svote. Oni su esktremno bogati”, smatra Reich.

S druge strane “postoje ljudi poput nas koji žive dan za dan, a postoje i oni još siromašniji i koji ne mogu opstati”.

Iako takvog stava, Reisch i dalje ističe kako će glasati za Orbanovu stranku Fidesz jer ne postoji sposobna alternativa. Brine ga ekonomska nesigurnost pod novom vladom, kao i imigracija koja je u centru Orbanove kampanje.

Reisch je posljednjih godinu i pol dana zaposlen u vladinom programu javnih radova i trenutno radi na obnovi prazne kuće koju je kupilo lokalno vijeće.

Taj je program glavni alat vlade u jačanju zaposlenosti među niskokvalificiranim Mađarima, no 165 tisuća ljudi koji u njemu rade nisu osjetili dvoznamenkasti rast plaće jer su njihova primanja zamrznuta od 2017., što znači da njihova relativna zarada godinama polako pada.

To je zamrzavanje u teoriji trebalo preusmjeriti ljude u privatni sektor, no podaci vlade pokazuju da je mali broj sudionika pronašao stalne poslove negdje drugdje dok su mnogi zapeli jer im nedostaju potrebna znanja i kapital da bi napredovali.

Većina njih ima tek osnovno obrazovanje, pa vlada uz program provodi stručno osposobljavanje koje djelomično financira EU.

Reisch je ranije radio kao automehaničar i naglašava kako mu je teško dobiti posao vozača jer ne može skupiti dovoljno novca da plati novu svjedodžbu.

Mjesečna plaća pod tim programom je nešto iznad minimalca koji iznosi 81,530 forinti (oko 260 eura) prije poreza koji iznosi 15 posto, kao i za one s najvišim plaćama.

Jedinstvena porezna stopa i rezovi u naknadama za nezaposlene i drugim socijalnim davanjima doveli su do onoga što je Europska komisija 2017. u svom izvještaju proglasila najvećim rastom nejednakosti u EU-u od financijske krize.

Prihodi države od potrošačkih poreza poput PDV-a i poreza na duhan i alkohol su u odnosu na potrošnju po kućanstvu najviši u EU-u, čak veći nego u Danskoj koja ima puno viši životni standard.

Napredak

Analiza važeće porezne stope ekonomista Csabe Totha i Petera Virovacza pokazala je da su najveći dobitnici najbogatiji i oni bez djece, iako i određene obitelji s djecom isto profitiraju.

Vlada tvrdi kako su realne plaće obitelji s dvoje djece od 2010. narasle za gotovo 50 posto,  a za obitelji s troje djece za 65 posto.

Kako bi poticao natalitet, Orban je pokrenuo i stambeni program za obitelji s troje djece koji uključuje poticaj od 10 milijuna forinti i subvencionirani kredit. Obitelji s manjim brojem djece mogu se prijaviti za niže iznose.

Jedna je žena za Reuters otkrila kako si je kupila veću kuću u blizini Budimpešte za sebe i svoje dvoje male djece uz pomoć poticaja od 1,5 milijuna forinti.

“Mislim da je naša obitelj uspjela postići napredak posljednjih godina”, istaknula je, dodavši kako joj je pri tome pomogao poticaj.

“Zahvalna sam na tome”, rekla je, želeći ostati anonimna.

No s rastom cijena nekretnina najveći dobitnici poticaja su postale bogatije obitelji s troje djece, napisao je u nedavnom izvještaju mađarski think tank GKI. To se dogodilo zbog toga što su Orbanove reforme najviše sklone onima koji imaju bolju startnu financijsku poziciju, tvrdi GKI.

Vlada smatra kako će se to preliti na siromašnije i stvara inicijative za siromašne kako bi poboljšali svoje vještine i obrazovanje. No gotovo milijun siromašnih Mađara svjedoci su kako im od 2010. padaju prihodi.

Posljednji podaci Eurostata pokazuju kako je Mađarska 2016. imala najmanji BDP po glavi stanovnika među svojim srednjoeuropskim saveznicima Poljskom, Češkom i Slovačkom.

Relativna pozicija Mađarske u toj skupini također se pogoršala otkad je Orban preuzeo vlast. Od te četiri države koje čine Višegradsku skupinu jedino je Mađarska iznad europskog prosjeka rizika od siromaštva, pokazuju podaci iz iste godine.

Sigurnost 

Većina anketa pokazuje da Fidesz i dalje uživa veliku prednost pred svojim rivalima iako posljednje istraživanje think tanka Zavecz Researcha pokazuje da većina ispitanika nije primjetila poboljšanje vlastite financijske situacije u posljednjim godinama.

Manje od trećine njih tvrdi da će se to poboljšati u narednom vremenu, dok više od polovice ne očekuje nikakvu promjenu. Anketama dominira pitanje imigracije.

Fideszov zastupnik Janos Hargitai je 2014. s lakoćom pobijedio u okrugu oko Hosszuhetenyja, nadvladavši svoje glavne izazivače s ljevice i krajnje desnice.

“Ljudi teže sigurnosti u svakom pogledu”, ustvrdio je sociolog Tibor Zavecz, dodavši kako su glasače otjerali i sukobi u opoziciji.

“Oni ostavljaju takav dojam, čak i među siromašnima, da se ljudi pitaju mogu li donositi odluke na vlasti ako se ne mogu dogovoriti ni dok su oporba”.

“Čak i niska razina sigurnosti je vrijednija od bilo kakve vrste nesigurnosti”, zaključuje Zavecz.

Attila Racz (45) je zaposlen na državnim javnim radovima posljednjih 5 godina. Nekoć je radio kao stolar, a danas zbog bolesti radi koje je napustio to zvanje obavlja administrativne poslove u lokalnoj vladi.

Racz i njegova supruga koja radi u tvornici duhana u blizini Pečuha žive u okolici Hosszuhetenyja gdje zbog poboljšanja svoje financijske situacije drže stado koza.

Obitelj ima četvero djece i “ne vidi izglede” da će imati bolji standard, otkrio je Racz koji je ipak zahvalan na svom zaposlenju.

“Njime se ne bogatimo, no pomaže ti da se osjećaš korisnijim” radom u svom selu i pomaganju svojim sumještanima, rekao je. I on će glasovati, no nije htio otkriti za koga.

“Postoje dobri aspekti ove vlade, no postoje i loši. To je gotovo poput ovog programa javnih radova. Ne možete pomoći svima”.

Komentiraj