Predsjednica sisačko-moslavačkog HSS-a i europarlamentarka Marijana Petir u četvrtak je iz Siska uputila poziv Vladi RH da počne dijalog sa slovenskom vladom o zajedničkom dogovornom rješavanju problema odlaganja radioaktivnog otpada iz NE Krško, jer, kako je istaknula, neprihvatljiv je prijedlog o lokaciji odlagališta u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Čelnice Županijske organizacija HSS-a Sisačko-moslavačke županije na konferenciji za novinare predstavile su svoje primjedbe i prijedloge u sklopu javne rasprave o nacrtu Nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada  kojim je kao lokacija za  to predviđena Trgovska gora.

Oni koji su postupak i kriterije za odabir lokacije odlaganja nuklearnog otpada radili u uredu, a na terenu nisu ni bili, ne prihvaćaju naše argumente, rekla je  Petir dodajući da  je prijedlog o lokaciji odlagališta u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori neprihvatljiv.

“Razgovarala sam sa slovenskim europarlamentarcima, koji su izrazili spremnost na dogovor o zajedničkom rješavanju tog problema, ali dijaloga još nema. Naše je mišljenje da se radioaktivni otpad može odlagati u Krškom, gdje i nastaje. Međutim, na nas, koji se zauzimamo za drukčija rješenja, sve su češći pritisci, pa se neću ustručavati da kao članica Odbora za zaštitu okoliša u Europskom parlamentu, zaštitu zatražim i na razini EU”,  rekla je Petir.

Istaknula je da je u postupku odabira lokacije nužno uvažiti i mišljenje susjeda iz BiH,  jer je susjedna država tek  kilometar zračnom linijom udaljena od predložene lokacije. Također je dodala kako su Slovenci rješenje za sav otpad tražili izgradnjom betonskih kaseta u Krškom. Projektom su planirane dvije kasete, jedna za hrvatski, a druga za slovenski dio nuklearnog otpada, ali budući da hrvatska strana nije bila zainteresirana za takvo zajedničko rješenje, Slovenci su ishodili  suglasnosti i projekte za samo jednu kasetu.

Potpredsjednica ŽO HSS-a i dožupanica Anita Sinjeri – Ibrišević, te tajnica ŽO HSS-a i načelnica općine Majur Klementina Karanović, kao razloge protiv  odlagališta na Trgovskoj gori, navele su protivljenje stanovnika lokalne zajednice, blizinu zaštićene rijeke Une i spomenika povijesne i kulturne baštine, te neposrednu blizinu BiH.

Kako su rekle,  zbog protivljenja  predloženoj lokaciji, bile su izložene prtiscima visokih dužnosnika  ustanova koje provode postupak usvajanja Nacionalnog programa.
Prilikom nedavne javne rasprave o izmjenama Prostornog plana županije, spomenula je Sinjeri – Ibrišević, bivša vojarna Čerkezovac je planirana kao područje za posebne namjene. Nitko međutim nije detaljnije obrazložio što to znači, pa je moguće, kako je rekla, da je odluka o odlagalištu već spremna.