Jedan “dobar dan” u logoru bio je za mene onaj kada sam se probudio i, štipnuvši se za ruku ili nogu, shvatio da sam još živ, rekao je preživjeli iz holokausta i predsjednik Festivala tolerancije – JFF Zagreb Branko Lustig u četvrtak na konferenciji za novinare u Francuskome paviljonu Studentskoga centra (SC) Sveučilišta u Zagrebu priređenoj uoči otvorenja izložbe “Jedan dobar dan” mladog američkog umjetnika Andrewa M. Mezvinskog.

Lustig: Treba pojačati edukaciju pa će mladi znati što je bio nacionalsocijalizam i zašto se dogodio holokaust

Izložba je prekrasna, istaknuo je Lustig, i posvjedočio kako može “shvatiti pokojnoga Primu Levija, koji je poput mene prošao iste tegobe i kroz isti Auschwitz, gdje su nam slomili srce, a kada smo došli kući učinili smo jedino što smo slomljenih srca mogli – Primo Levi sa svojim pisanjem, a ja ‘Schindlerovu listu’ sa Stevenom Spielbegom”.

Poticaj Mezvinskome za njegovu izložbu- multimedijalnu instalaciju pod nazivom “Jedna dobar dan” bila je upravo ta Levijeva autobiografska knjiga, a i naziv izložbe preuzeo je po ulomku iz knjige.

Lustig je zamolio nazočne novinare da što je moguće više pišu o holakustu kako se on ne bi više nikada dogodio. Spomenuo je i kako mu često postavljaju pitanje – je li oprostio Nijemcima te, s tim u vezi, objasnio kako za holokaust i sve što se dešavalo ne može reći da su to Nijemci, već može samo reći da su to nacisti. Ponovio kako bi želio da se holokaust više nikada ne ponovi jer je to strašno, a mladi to još ne shvaćaju.

Zato, uvjeren je Lustig, treba pojačati edukaciju pa će mladi znati što je bio nacionalsocijalizam i zašto se sve tako dogodilo i zašto se dogodio holokaust.

Mezvinsky: Sjećanje je slojevito i promjenjivo

Umjetnik je proveo novinare kroz izložbu, posvjedočio kako je puna simbolizma koji je neki put prepoznatljiv, a ponekad i ne. Objasnio je kako je tijekom kreativnoga procesa bio svjestan slojevitosti sjećanja i njegove promjenjivosti na razini svakoga pojedinca. Na novinarsko pitanje je li osobno bio u Auschwitzu, Mezvinsky je odgovorio niječno. Iako je uvjeren kako trebaju postojati takva mjesta gdje se ljudi mogu dijelom uvjeriti u strahote koje su proživjeli logoraši, Mezvinskome je važnije da se ljudi ozbiljno i temeljito educiraju o tom užasnom razdoblju, kako bi njegovu komemoriranju mogli pristupiti na nužno potreban dostojanstven način.

Rekao je kako je osobno za posjeta Krakowu bio ozbiljno uznemiren kada je u jednome bistrou vidio ‘reklamni poziv’ za posjet Auschwitzu. Mezvinsky je uvjeren kako sjećanje na holokaust treba taknuti sve razine ljudskoga bića, a ne samo izazvati tjelesnu uznemirenost.

Instalaciju Andrewa M. Mezvinskog posjetitelji će moći vidjeti do 6. veljače. Izložba je ostvarena u partnerstvu s SC-om i Austrijskim kulturnim forumom Zagreb čija je ravnateljica Susanne Ranetzky podsjetila kako će baš ova godina biti važna za hrvatsko-austrijsku kulturnu suradnju jer je Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove odlučilo kako će težište predstavljanja austrijske kulture u inozemstvu biti upravo u Hrvatskoj, s kojom Austrija njeguje bliske i prijateljske veze.

Riječ je o izložbi koja je na posudbi od Židovskoga muzeja u Beču, a predstavnica toga muzeja Ida Solomon zahvalila je umjetniku za djela koja je ostvario za njihov muzej.

Izložbom toga mladog američkog umjetnika, koji nekoliko posljednjih godina živi i radi u Beču, Festival tolerancije – JFF Zagreb obilježit će Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, kojim se svakoga 27. siječnja diljem svijeta komemorira strahota holokausta uz uporno isticanje da se takav užas više nikada ne dogodi. Datum je odabran u spomen na 27. siječnja 1945. kada je Crvena armija oslobodila 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskome logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.

Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 2005. službenu Rezoluciju o obilježavanju toga dana. Rezolucija apelira na sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve holokausta, a Republika Hrvatska iste se godine priključila obilježavanju toga dana.

Komentiraj

FOTO:HINA /Edvard ŠUŠAK/ es
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.