Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u subotu je, na jučerašnju izjavu premijera Andreja Plenkovića da će s njom, ima li želju za konzultacije oko stanja ljudskih prava, vrlo rado porazgovarati, odgovorila tvrdnjom da je od premijera dopisom sastanak zatražila još prije tri mjeseca, ali da još uvijek nije našao vremena za takav sastanak.

“Gospodinu premijeru poslala sam dopis tražeći sastanak da mu objasnim perspektivu, odnosno stanje ljudskih prava iz perspektivne jedne neovisne institucije kojim vodim. Međutim, evo već su prošla više od tri mjeseca i još uvijek nije našao vrijeme za taj sastanak”, izjavila je Vidović za RTL Danas.

Odgovorila je tako na izjave premijera Plenkovića koji je u petak – upitan o njezinim nedavnim tvrdnjama da posljednji događaji kršenja ljudskih prava nisu izdvojeni slučajevi nego trend koji bi trebalo snažnije sankcionirati, a dužnosnici, posebno Vlada slati jasnije poruke – istaknuo kako Vlada nije moga biti jasnija i čvršća u osudi, primjerice plakata u Vukovaru i marša ekstremne desnice. “Ako gospođa Vidović ima neku želju za konzultaciju s predsjednikom Vlade, budući da se znamo već 25 godina, vrlo rado ću s njom porazgovarati”, rekao je Plenković.

Nisu mi potrebne konzultacije s premijerom, mi smo neovisna institucija

Vidović, pak, ističe kako joj nisu potrebne konzultacije s predsjednikom Vlade, jer je uloga njezina ureda nadzirati stanje ljudskih prava i diskriminaciju u Hrvatskoj te o tome izvještavati Sabor i hrvatsku javnost. “Dakle, mi smo neovisna institucija koja djeluje posve neovisno i samostalno o hrvatskoj Vladi”, poručila je.

Dodala je kako na njezina upozorenja da posljednji događaji kršenja ljudskih prava nisu izdvojeni slučajevi, nego trend koji bi trebalo snažnije sankcionirati nije dobila povratne informacije, naglasivši kako takva upozorenja nisu bila namijenjena kao kritika, već je sve u okviru njezinih i ovlasti njezina ureda.

Izuzetno je važno osuditi, ali nije dovoljno – treba djelovati brzo, usklađeno i efikasno

“Činjenica je da se zaista zaredalo nekoliko slučajeva, čak više od nekoliko što verbalnog, što i fizičkog nasilja, uznemiravanja građana. Svakako je izuzetno važno osuditi i državni vrh je to zaista i učinio. Međutim, to više nikako nije dovoljno, jer je očito stvorena atmosfera u kojoj se neprestano događaju nove stvari, u smislu postrojavanja gardi ili uzvikivanja ‘Za dom spremni’, što je nezakonito po hrvatskim zakonima”, naglasila je Vidović.

Na pitanje što u tom smislu zamjera Vladi te što misli da bi konkretno trebala učiniti, odgovorila je kako je potrebno jako brzo, usklađeno i efikasno djelovanje nadležnih tijela. “Tu prije svega mislim na policiju, Državno odvjetništvo i sudove, da se počinitelji takvih djela pronađu, da se u brzom, efikasnom i pravednom sudskom postupku utvrdi jesu li odgovorni za to djelo ili nisu, da se sankcioniraju. Važno je da se sankcioniraju, važno je da se na taj način pokaže jasna poruka da je to neprihvatljivo i nezakonito ponašanje i da ga hrvatska država osuđuje na ovaj način”, istaknula je pravobraniteljica.

U intervjuu za RTL Danas upitana je i kako tumači kritike iz izvješća State Departmenta vezano uz stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, te kakvo je njezino viđenje, kao pučke pravobraniteljice, o stanju ljudskih prava, “živimo li u Hrvatskoj u nekoj lošoj državi gdje je zaista sve tako loše”.

Nikako ne bih o RH govorila kao lošoj državi, možda ni kad su u pitanju ljudska prava

“Nikako ne bih govorila o lošoj državi u kojoj je sve loše, čak možda ni kad su u pitanju ljudska prava. Mi izvješće za 2016. tek pripremamo, ono će krajem mjeseca biti predano Hrvatskom saboru, tada će biti poznata naša definitivna, konačna ocjena. Ono što mogu reći u odnosu na izvješće State Departmenta je da ono u velikoj mjeri koristi i moje izvješće za 2015. U tom smislu sam naravno zadovoljna i slažem s onim navodima koji unutra stoje”, kazala je Vidović.

Dodala je kako to izvješće adekvatno ističe potrebu da se uvelike unaprijedi situacija u hrvatskim zatvorima, iako je, kaže, prenapučenost manja nego što je bila prije, ali su i dalje problemi sa zdravstvenom zaštitom. “Što se tiče prava nacionalnih manjina i etničke diskriminacije, tu govorim o srpskoj nacionalnoj manjini koja zaista jest suočena s diskriminacijom i čiji su pripadnici suočeni s kršenjima. Ali i o romskoj, oni i dalje žive u uvjetima velike društvene isključivosti, u naseljima koja su izdvojena. Mnogi su od njih zaista ispod svake razine ljudskog dostojanstva i to je nešto što si Hrvatska ne bi trebala dozvoliti, takvo siromaštvo”, rekla je.

Ako je cilj prošlogodišnjeg odbijanja mog izvješća u Saboru bio politički pritisak, nije uspio

Pravobraniteljica je kazala kako njezin ured priprema izvješće o stanju ljudskih prava u RH za prošlu godinu, za tri tjedna bi trebalo biti upućeno Saboru i, naglasila je, metodološki se nimalo neće razlikovati od onog za 2015., koje je vladajuća parlamentarna većina na čelu s HDZ-om lani odbila.

“Ukoliko je cilj prošlogodišnjeg odbijanja tog izvješća u Saboru bio politički pritisak, nije uspio. Mi ovo izvješće upravo sad pripremamo, konzultirajući se s cijelim nizom dionika, od svih državnih tijela i institucija, nevladinih udruga, građana temeljem pritužbi, sindikata. Dakle svih socijalnih partnera, zaista najširi krug dionika”, poručila je Vidović.

Zasad, napomenula je, ne bi govorila o ocjenama za 2015., jer je izvješće još uvijek u pripremi. “Ali, u svakom slučaju pokriva cijeli niz tema i svakako je puno šire od izvješća State Departmenta, od socijalne sigurnosti, radnih prava, diskriminacije u području rada i zapošljavanja, zdravlja, imovinsko-pravnih odnosa…”, zaključila je.

Komentiraj

FOTO:Petar Glebov/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.