Ukrajinci u nedjelju biraju nove gradonačelnike i općinska vijeća na izborima koji se smatraju testom za prozapadnog predsjednika Petra Porošenka, koji gubi popularnost zbog sukoba na proruskom istoku zemlje i izostanka reformi koje je obećao.

Mjesni izbori održavaju se nakon donošenja novog izbornog zakona u srpnju ove godine i ustavne reforme usmjerene na decentralizaciju i jačanje regionalne i lokalne samouprave.

Izbori se neće provesti na područjima koja nadziru pobunjenici, gdje je u 18 mjeseci poginulo više od 8000 ljudi.

Borbe su ondje od rujna gotovo posve utihnule, no mirovni proces, koji se odvija pod pokroviteljstvom Europljana, tek je u povojima. I dok neki ukrajinskom predsjedniku predbacuju da nije ispunio obećanje da će prekinuti rat u roku tri mjeseca od svojeg izbora u svibnju 2014., drugi smatraju da je pristao na ponižavajuće ustupke separatistima, koje podržava Kremlj.

Predstavnici bivšeg režima proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, srušenog u veljači 2014. nakon tromjesečnih proeuropskih prosvjeda na Majdanu ugušenih u krvi, mogli bi postići dobar rezultat u ključnim rusofonim regijama poput Harkiva i Dnjipropetrovska, koji graniče s područjima sukoba, kao i u Odesi na Crnom moru, smatraju analitičari.

“Putinu se ne smije dopustiti da uništi Ukrajinu”

“Potrebna nam je međunarodna koalicija da podrži Ukrajinu, ali još i više unutarnja koalicija koja bi spriječila Putinov plan da uništi Ukrajinu iznutra”, rekao je u srijedu Porošenko. Cilj ovih mjesnih izbora je da se stvori “proukrajinska koalicija u svakom gradu, u svakom selu”.

Da su ulozi mnogo veći od prikupljanja otpada i drugih mjesnih problema dokazuje to što većina od 132 stranke koje se natječu obećaju promjene koje spadaju u nadležnost vlade i parlamenta kao što su povećanje mirovina, snižavanje cijene plina i struje ili čak pristup NATO-u.

Proruska oporba, ali i stranka bivše premijerke Julije Timošenko  Otadžbina, koja je članica vladine koalicije, igraju na kartu razočaranja Ukrajinaca teško pogođenih ekonomskom krizom i pritisnutih visokim porezima koje su nametnuli zapadni vjerovnici.

Čini se da njihovi populistički slogani nailaze na plodno tlo.

Vladina koalicija koja je dobila 70 posto glasova na zadnjim parlamentarnim izborima prije godinu dana danas ima potporu 45 posto birača, odnosno samo 21 posto kad je riječ o njezinu srcu – Bloku Petra Porošenka i Narodnoj fronti premijera Arsenija Jacenjuka, pokazuju ankete. Predsjednikove poteze ne odobrava 71 posto birača, a prije manje od dvije godine izabran je s 54,7 posto glasova.

Jacenjukova stranka koja ima potporu manje od 2 posto birača ne sudjeluje na nedjeljnim izborima.

 

  • Anatolij Oktisjuk, analitičar Međunarodnog centra za političke studije iz Kijeva, očekuje nakon izbora rekonstrukciju vlade.

 

Ako Timošenkina Otadžbina ili Samopomoć gradonačelnika Lavova Andrijea Sadovija postignu “spektakularne rezultate”, to bi moglo pridonijeti “urušavanju koalicije i rekonstrukciji vlade” te čak dovesti do prijevremenih izbora, smatra drugi analitičar, Vadim Karasev.

Stručnjaci upozoravaju također na potencijalno velik proboj Oporbenog bloka, nasljednika Janukovičeve Stranke regija na jugoistoku zemlje gdje vlast nije istaknula “ni snažne kandidate niti učinkovitu politiku”, po Oktisjuku. “Nakon ovih izbora, neka općinska vijeća mogla bi se oteti nadzoru središnjih vlasti.”

U Harkivu, velikom industrijskom gradu od 1,5 milijuna stanovnika, koji graniči s pobunjeničkim istokom zemlje, kontroverzni gradonačelnik Genadij Kernes, bivši Janukovičev saveznik optužen za otmice i mučenja proeuropskih prosvjednika, ima velike izglede da bude ponovno izabran. Protukandidat mu je nepoznat poslovni čovjek kojeg je kandidirao Blok Petra Porošenka.

U Odesi, bitka se vodi između gradonačelnika Genadija Truhanova, koji je podržavao proruske prosvjede, i Saše Borovika, Nijemca ukrajinskog podrijetla koji je diplomirao na Harvardu i radio kao pravnik za Microsoft, a nedavno je dobio ukrajinsko državljanstvo. On ima potporu predsjednika Porošenka i guvernera regije Odese Mihaila Sakašvilija, bivšeg gruzijskog predsjednika i reformatora, a nakratko je bio zamjenik ministra gospodarstva prije nego je napustio vladu kritizirajući je za nesposobnost.

Među promatračima Plenković i Picula

Izbore u Ukrajini pratit će promatrači OESS-a i Europskog parlamenta. Šef promatračke misije Europskog parlamenta hrvatski je eurozastupnik Andrej Plenković (HDZ).

Plenković, koji je i predsjednik delegacije EP-a za Ukrajinu, predvodit će sedmeročlano izaslanstvo u kojem je i drugi hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP).

Promatračka misija EP-a bit će raspoređena u četiri ukrajinska grada, a blisko će surađivati s uredom za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a koji je zadužen za dugotrajnu promatračku misiju u vezi sa održavanjem lokalnih izbora.

Izaslanstvo EP-a susrest će se s najvišim ukrajinskim dužnosnicima, predstavnicima političkih stranaka, izbornom komisijom, te drugim međunarodnim organizacijama.

Komentiraj

FOTO:EPA/SERGEY DOLZHENKO
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.