Projekt LNG terminala na otoku Krku strateški je investicijski projekt u svim fazama razvoja i realizacije, što znači u obje planirane faze – plutajućeg i kopnenog terminala, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.

Vlada je, naime, izmijenila odluku o proglašenju projekta LNG terminal (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je Vlada još 16. srpnja 2015. donijela odluku o proglašenju LNG terminala strateškom investicijom.

Međutim, u međuvremenu, Vlada je 8. lipnja 2016. donijela zaključak o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji tog projekta, i to na način da će se projekt provoditi u dvije faze – u prvoj kao plutajuće rješenjem, dok će kopneni terminal biti druga faza.

Sukladno tomu, radi uklanjanja bilo kakve pravne neizvjesnosti o značenju odluke iz 2015., izmjenom se ta odluka dopunjuje te se jasno utvrđuje da je LNG terminal strateški projekt u svim svojim fazama.

“Smisao ove odluke je pridonijeti ubrzanju pripreme svih potrebnih aktivnosti kako bi mogli početi sama realizacija projekta i kako bi se osigurao njegov dovršetak sukladno planu, a to je krajem 2019. godine”, istaknula je Dalić.

U samom obrazloženju odluke se također navodi kako zaključak Vlade iz 2016. o faznom razvoju projekta, pri čemu bi prva faza bio plutajući terminal – plutajućom jedinicom za prihvat, skladištenje i uplinjavanje, nije pratila i Vladina odluka da je projekt strateški u svim fazama razvoja.

“Time je projekt izložen rizicima podnošenja tužbi i pravnih lijekova u administrativnim postupcima ukoliko zainteresirani subjekt istakne da se status strateškog investicijskog projekta ne odnosi na pojedine faze razvoja nego samo za projekt u cjelini, a koji je u postupcima donošenja odluke bio razvijan kao kopneno tehničko rješenje. Smatramo da je rizik izvjestan te da ga je potrebno otkloniti”, obrazlaže Vlada, koja izmjenom odluke utvrđuje da je LNG strateški projekt u svim fazama razvoja.

Inače, u posljednje vrijeme niz predstavnika lokalne uprave i samouprave, primjerice čelnici Primorsko-goranske županije ili općine Omišalj, protive se izgradnji plutajućeg LNG terminala u Omišlju i najavama donošenja tzv. lex LNG-a, podsjećajući i da su svi raniji dokumenti vezani uz kopneni a ne plutajući terminal.

Tako je sredinom siječnja načelnica Općine Omišlja Mirela Ahmetović istaknula da planirani plutajući LNG terminal, za razliku od prije planiranoga kopnenog terminala, nije usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom te da nema dokumenata na temelju kojih bi se izdala lokacijska dozvola za plutajući terminal. Istaknula je da plutajući terminal nije predviđen nijednim dokumentom, kako je gotovo nevjerojatno da je zato u proceduri studija utjecaja na okoliš te da se sada pokušava izbjeći i plaćanje pravedne naknade lokalnoj zajednici.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina tada je, kao i jučer, poručio da treba poštovati lokalnu samoupravu, poštovati zakone, prostorne planove i lokacijske dozvole, da je lokacijska dozvola izdana za kopneni terminal te da je prostor Kvarnera previše kvalitetan i previše skup da bi samo zbog nečijeg profita bio uništen.

Komadina je više puta ponovio da lokalna zajednica traži da se ispune tri uvjeta – ekološki, ekonomski i energetski, po kojima se na plutajućem terminalu ne bi smio upotrebljavati klor i more ne bi smjelo služiti za rashlađivanje, po kojima bi termoelektrana u Urinju trebala prijeći na korištenje plina, a pogoni bivše omišaljske tvornice Dine Petrokemije trebalo bi osigurati i očistiti od kemikalija.

Komentiraj