Pomicanjem kazaljke za jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku u Hrvatskoj je počelo ljetno računanje vremena koje će ljudima omogućiti veće korištenje danjeg svjetla, smanjiti izdatke za električnu energiju, ali bi i gubitak “sata sna”  kod kod nekih ljudi mogao izazvati i poremaćaje vezane uz spavanje kao i neke druge zdravstvene tegobe.

Osim Hrvatske, u kojoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine, sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu…

Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale.

Kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli niti stanovnici Rusije koji od 2014. imaju “trajno zimsko računanje vremena”, a na teritoriju te velike zemlje je te godine i sa devet na 11 povećan broj vremenskih zona.  Nekadašnji Sovjetski Savez uveo je 1981. godine ljetno računanje vremena, a  2011. tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev  smanjio je broj vremenskih zona na devet i odlučio da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu. Svoju odluku tada je objasnio time da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave.

No, to se pokazalo nepopularnom mjerom za brojne Ruse koji su negodovali što se zimi moraju buditi sat vremena ranije, a stanovnici na sjeveru zemlje zimi su se žalili na život u mraku jer što su živjeli i radili bliže arktičkome krugu to su imali manji broj sati danjeg svjetla. Unatoč tomu,  zamjenik ravnatelja Geografskog instituta Arkadij Tiškov  uvjeren je da je novi zakon o uvođenju stalnog zimskog računanja vremena u Rusiji uveden na poticaj oglašivača jer će tada više ljudi navečer gledati televiziju.

Novozelandski entomolog začetnik podjele vremena na zimsko i ljetno

Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.

Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana. Hudson je 1895. došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci tijekom Prvog svjetskog rata (1916. godine), a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD.

Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tijekom dana koristi danje svjetlo što je više moguće. U sjevernoj hemisferi ljetno vrijeme obično započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u listopadu. No, ima i iznimaka. Tako od d 2007. godine SAD i Kanada počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome.

Raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit. Naime,  do 2006. ljetno računanje vremena u SAD-u završavao je također zadnjeg vikenda u listopadu, prije Noći vještica. Tada je na Noć vještica mrak nastupio naglo ranije u odnosu na dane prije pomicanja sata unatrag pa su roditelja djeci noću zabranjivali  odlazak u maškare, a ona koja su išla imala su veći rizik od stradavanja u prometu. Također, što je manje djece išlo u maškare dućani su djeci prodavali  manje slatkiša. Zato je u SAD-u ljetno računanje vremena 2007. prebačeno na prvu nedjelju u studenom kako bi se proizvođačima slatkiša omogućio veći profit, a djeci veću sigurnost u prometu.

Većina članica EU uvela je ljetno računanje vremena tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća, a smjernicama Europskog parlamenta i Vijeća kao početak njegova računanja  određena je zadnja nedjelja ožujka, a završetkom zadnja nedjelja u listopadu.

Zamjenik ravnatelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo Božidar Ljubić rekao je Hini da je EU u veljači ove godine izdala Direktivu vezanu uz početak i završetak ljetnog računanja vremena za razdoblje od 2017. do 2021. godine dodavši kako postoji mogućnost i da naša zemlja, sukladno toj Direktivi, donese uredbu o ljetnom računanju vremena koja će se odnositi na to petogodišnje razdoblje. Naime, u skladu sa Smjernicom Europskog parlamenta i Vijeća iz 2001. godine Europska komisija dužna je svakih pet godina objavljivati priopćenje kojim daje raspored datuma na koje će počinjati i završavati ljetno računanje vremena.

Iako ima svoje prednosti, ljetno računanje vremena svim državama ne donosi jednake koristi te su neke među njima ocijenile da im ušteda energije, smanjenja prometnih nesreća i kriminala i ostalih čimbenika koji se nastoje ublažiti tim sustavom nisu bitno promijenjena. Također, psiholozi i drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina ljudi teže prilagođava proljetnom, nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna.

Gubitak jednog sata sna može uzrokovati probleme, barem prvih nekoliko dana

Psihologinja Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” napominje kako za ljude koji se drže svojih strogih rasporeda spavanja – što stručnjaci i preporučuju za optimalan odmor, gubitak sat vremena sna može uzrokovati probleme, barem prvih nekoliko dana.

Navodi i da je, kada je riječ o “ljetnom vremenu“, jedna američka studija pokazala je da pomicanje kazaljke jedan sat naprijed i gubitak jednog sata sna rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini povećava do 25 posto S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se za 21 posto prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno vrijeme i ljudi spavaju sat vremena dulje.

Maričić napominje kako su do tog zaključka stručnjaci došli analizirajući podatke o primanju pacijenata u bolnice unutar četiri godine. Do srčanih udara općenito najviše dolazi ponedjeljkom, vjerojatno zbog stresa uzrokovanog početkom novog radnog tjedna i s time povezanim promjenama u obrascu spavanja. U skladu s tim, druga su istraživanja pokazala i povećan broj automobilskih nesreća u danima nakon pomicanja sata prema naprijed, čemu su najvjerojatnije uzrok umorni i neispavani vozači.

Da bismo “resetirali” svoj unutarnji sat i što brže se prilagodili vremenskim promjenama Maričić ističe važnost izlaganja svjetlu tijekom budnih sati što je više moguće, ali i ne izlagati se jakom svjetlu kad je vani mrak. Primjerice, ako se noću ide u kupaonicu bilo bi poželjno da se tada ne pali jako svjetlo. Također, korištenje elektroničkih uređaja neposredno prije spavanja ima snažan učinak na san i budnost te može imati ključnu ulogu u stalnom nedostatku sna jer emitiraju plavu svjetlost koja može prekinuti prirodne cirkadijurne ritmove. Stoga se preporuča izbjegavati gledanje u mobitel, tablet, računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja.

“Pokazalo se da djeca i adolescenti koji uvečer koriste elektroniku kasnije idu spavati, spavaju par sati kraće i pospaniji su po danu, što još više dolazi do izražaja pri pomicanju sata”, navodi Maričić. Dodaje i kako je malo  vjerojatno da će za jedan sat vremenske promjene biti potrebni lijekovi, ali u određenim okolnostima, poput putovanja kroz više vremenskih zona, lijekovi poput benzodiazepina mogli bi biti od pomoći. No, s obzirom na njihov adiktivni potencijal te činjenice da mogu negativno utjecati na kvalitetu sna, treba ih koristiti samo pri konzultacijama s liječnikom.

Kako bi se promjena vremena dočekala spremnom, psihologinja Maričić preporuča da se nekoliko dana prije nje u krevet ide 10 do 15 minuta ranije, a budi se 10 do 15 minuta prije nego se treba. “To se pokazalo osobito korisnim s malom djecom koja uslijed promjene vremena znaju biti nervozna idućih par dana”, kaže.

Uz loše strane ljetno računanje vremena  ima i svoje dobre strane. Tako je jedno američko istraživanje pokazalo da se tada manje i rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom. Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati razinu serotonina, koji podiže raspoloženje.

Komentiraj

FOTO:Dusko Jaramaz/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.