Litva u petak slavi stotu godišnjicu neovisnosti koju će u Vilniusu uveličati i brojni europski čelnici.

“Litavci su prešli dug put u prošlom stoljeću”, rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u priopćenju objavljenom u četvrtak.

“Zahvaljujući njima, Litva je danas moderna i demokratska država i zauzima mjesto koje je joj pripada u srcu naše Europske unije”, rekao je Juncker.

Članica NATO-a, Europske unije i eurozone, baltička zemlja s 2,8 milijuna ljudi čvrsto je danas usidrena na Zapadu” i također je “više nego ikad zaštićena i poštovana”, rekla je predsjednica države Dalia Grybauskaite.

Litavsko gospodarstvo ostvarilo je solidan rast od 3,9 posto u 2017., no još je izloženo ozbiljnim teškoćama kao što su visoka inflacija, duboke društvene nejednakosti i masovna emigracija Litavaca prema bogatijim zemljama Zapadne Europe.

“Stvaranje istinske stabilne demokracije veliko je postignuće neovisne Litve i unatoč čestim promjenama vlade, dolasku i odlasku populističkih stranaka, rezultati izbora nisu nikada bili dovedeni u pitanje”, kaže Kestutis Girnius, analitičar na Sveučilištu u Vilniusu.

Visoki predstavnici Europske unije te predsjednici Njemačke, Poljske, Ukrajine, Finske, Gruzije, Latvije, Estonije i Islanda, kao i švedska princeza Victoria, trebaju sudjelovati na svečanostima u petak koju će popratiti zvona svih crkava te katoličke zemlje slaveći godišnjicu nacionalne neovisnosti.

Litva je povratila neovisnost 1990. godine kada je napustila Sovjetski Savez, ali to ne znači da je ona posve nova država na karti Europe.

Poljsko-litavska federacija bila je velika europska sila stoljećima sve dok njihova zajednica država nije bila izbrisana s karte 1795. potezima tadašnjih carstava: Rusije, Pruske i Austrije.

Do Prvog svjetskog rata Litva je bila pokrajina u sastavu Ruskog carstva koje je pokušavalo ugušiti nacionalno raspoloženje pa je išlo tako daleko da zabrani litavsko pismo nastalo iz latinskog pisma.

Deklaracija o neovisnosti prihvaćena je 16. veljače 1918., dok je zemlja još bila pod okupacijom njemačke vojske. Slijedili su kratki ratovi protiv boljševika i Poljske i zatim je Litva stekla međunarodno priznanje.

Moderna Litva bila je neovisna zemlja u međuratnom razdoblju, a 1940. su je okupirali vojnici Sovjetskog Saveza, zatim 1941. nacistička Njemačka te ponovno Sovjeti 1944. Ova zadnja okupacija trajala je pola stoljeća. .

Ideja neovisnosti procvjetala je 80-ih godina, a Litva je prva od bivših sovjetskih republika koja je stekla slobodu u ožujku 1990.

Neovisnu Litvu Moskva je priznala nakon neuspjela komunističkog prevrata u glavnome gradu Sovjetskog Saveza u kolovozu 1991.

Dug put prema zapadu vodio je članstvu u Europskoj uniji i NATO-u 2004. godine.

Vilnius je prihvatio euro 2015. godine i za razliku od nekih drugih bivših komunističkih zemalja, uvijek je pokušavao izbjeći veće sporove s Bruxellesom.

“Zapravo, jedino kada su ujedinjene,  europske nacije mogu biti suverene i slobodne od bilo kakve ovisnosti o velikim silama, Litva to vrlo dobro shvaća i upravo zato uvijek igra aktivnu i konstruktivnu ulogu”, rekao je u četvrtak u Vilniusu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Komentiraj