Prošlog tjedna u Gradskom muzeju Karlovca otvoren je 7. hrvatski trijenale akvarela, manifestacija koja u kontinuitetu privlači hrvatske umjetnike svih generacija, profila i umjetničkih poetika. Akvarel je zahtjevna likovna tehnika jer jednom povučen vodeni trag pigmenta boje na papiru, više nije moguće korigirati ili mijenjati. Primjetno je da akvarelu hrvatski umjetnici prilaze u amplitudama: ponekad se na Trijenale javljaju mnoga zvučna imena hrvatske likovnosti, a ponekad je kvantiteta samoukih umjetnika možda čak nešto što opterećuje tu izložbu. Međutim, ovogodišnji 7. HTA donio je neke zanimljive spoznaje o zastupljenosti akvarelne tehnike među našim umjetnicima u posljednje tri godine: zanimljiv je mladoj generaciji hrvatskih umjetnika čije godište rođenja zalazi u visoke osamdesete godine prošlog stoljeća, ali jednako tako opstaje među samoukim autorima koji su završili različite stupnjeve tečajeva u privatnim klasama, radionicama ili javnim ustanovama, poput gradskih pučkih otvorenih učilišta. I ovogodišnji trijenale tvori stabilna i vjerna grupa umjetnika koji su već doajeni akvarela i bez čijeg sudjelovanja ne bi bilo duha ove manifestacije (Alfred Krupa, Andrija Girardi, Božidar Špikić, Daniel Butala, Živko Haramija, Branimir Pešut, Predrag Goll, Mirko Stojić). S druge strane, trijenalu su podigli umjetničku razinu istaknuti hrvatski umjetnici kojima akvarel nije primaran medij izražavanja, među kojima je mnogo profesora, pa i akademika (Zlatko Keser, Matko Trebotić, Vatroslav Kuliš, Igor Konjušak, Ivica Malčić, Dražen Trogrlić, Lidija Šeler, Igor Modrić, Ratko Janjić Jobo, Danko Friščić, Siniša Reberski, Emilija Duparova).

Pri dodjeli Velike otkupne nagrade 7. HTA Odbor za izbor radova vrlo brzo izdvojio je nekoliko djela, čiji su se autori držali propozicija i u kojima je vidljivo da umjetnici iskazuju visoki senzibilitet za tehniku akvarela, da njome vladaju velikom lakoćom, ali i koji donose neke nove likovno-idejne vrijednosti i poruke, pri čemu nije zanemarena ni kategorija humora ili društvene kritike. Tako je Velika otkupna nagrada dodijeljena Ivoni Jurić (1987.) za akvarel „Počeci i krajevi u svakom vrtu“, djelo koje iskazuje visoki stupanj zanatske uporabe akvarelne tehnike i savršeno razrađenih mikrodetalja prizora. Ivona je diplomirala slikarstvo na zagrebačkoj ALU 2010. u klasi prof. Duje Jurića i do sada je dobila već nekoliko važnih nagrada za slikarstvo. Na nagrađenom radu nižu se duboki planovi poluuvenulih cvjetova i biljaka, kojima nedostaje upravo glavni element koji tvori akvarelnu tehniku: voda! Neka dekadentna ljepota akvarela Ivone Jurić, uz sve elemente tehnike, kompozicije i razine inventivnosti, odlučila je o nagradi.

Jedan od radova koji je bio u najužoj selekciji za dodjelu nagrade jest akvarel Svebora Vidmara (1973.) naziva „Odraz“, umjetnika koji je 1999. diplomirao slikarstvo na ALU u klasi prof. Miroslava Šuteja. Potpuno apstraktna matrica akvarela, čija geneza nije na prvi pogled bila lako odgonetljiva, otkrila je autorovu specifičnu invenciju u polju akvarela. Nježna tekstura blijedoplave akvarelne podloge u središnjem je dijelu podvrgnuta postupku prekrivanja gumom koja je kasnije skinuta s papirne podloge, čime je dobiven čisti bijeli apstraktni linijski uzorak.

Iako se u novije vrijeme na Trijenalu dodjeljuje samo jedna glavna i velika nagrada, članovi žirija s organizatorima trijenala odlučili su se za jednu sasvim zasluženu iznimku: umjetniku Matku Trebotiću dodijeliti Počasnu nagradu za sudjelovanje i sveukupni doprinos akvarelu unutar korpusa hrvatske suvremene likovne umjetnosti. U svoje cikluse arheokrajolika, tragova, mediteranskih zapisa i memorije – te posljednji u nizu „Svjetlost Mediterana“ – Trebotić je u kontinuitetu uklapao tehniku akvarela, ponekad više ili manje vidljivo prisutnu, ali koja je redovito bila integralni dio slika ili radova na papiru u kombiniranoj tehnici. Trebotićev apstraktni rukopis u kojemu supostoje fragmenti pojavnog svijeta jedinstven je u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti, a na 7. HTA prijavio je triptih s nježnim i prozračnim teksturama akvarelno-pastelnih tkanja s bijelo-plavim nijansama.

Ovogodišnji 7. HTA predstavio je neka nova mlada imena te dokazao još jednom da ima svoju tradicijsku i aktualnu svrhu i misiju u promicanju te delikatne i zahtjevne likovne discipline.

Komentiraj

FOTO:Ivona Jurić
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.