NIKOLA ŠIŠKO/KABINET GRAFIKE

Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ovoj je godini okrunio izvorni autorski nakladnički projekt edicije grafičkih mapa Argola, koji je 2013. godine idejno i organizacijski pokrenula ravnateljica Kabineta, muzejska savjetnica mr. sc. Slavica Marković. Pod imenom Argola (rudo na kormilu čamca, broda), koje simbolično ukazuje na značajnu, predvoditeljsku ulogu Kabineta grafike u ovom projektu – ali i čuvanju slavne tradicije hrvatske umjetničke grafike – od 2013. do 2016. godine tiskano je deset grafičkih mapa istaknutih hrvatskih grafičara, među kojima su Maja S. Franković, Nevenka Arbanas, Karina Sladović, Stanislav Marijanović, Igor Čabraja, Ana Vivoda, Mirjana Vodopija, Ivica Šiško, Zdenka Pozaić i Ines Krasić. Ovaj vrijedan projekt može se u zagrebačkom Kabinetu grafike pogledati na izložbi „U ritmu grafike 2013.-2016.“ koja je postavljena do 20. ožujka. Mape su otisnute u malim edicijama od 25 primjeraka i mogu se kupiti u Kabinetu grafike.

U izjavi za Nacional, Slavica Marković naglasila je da Kabinet grafike ima obvezu poticati, a ne samo čuvati i prikupljati grafička ostvarenja i listove istaknutih hrvatskih grafičara svih generacija: „Osnivanjem Kalkografije Kabineta grafike 1994. godine, a zatim i kupnjom stroja za duboki tisak te opremanjem prostora za pripremu matrica i otiskivanje grafičkih listova, 1997. godine stvoreni su uvjeti za grafičko nakladništvo i kvalitativnu dopunu specifičnih muzejsko-galerijskih aktivnosti u Kabinetu grafike. Tim pothvatom otvoreno je novo područje djelovanja te specijalizirane Akademijine institucije koja prikuplja, čuva, obrađuje, istražuje i prezentira umjetnine na papiru. Osim što je time komunikacija sa suvremnim grafičarima postala učestalija, grafičko je nakladništvo već od samih početaka bilo i izvor prihoda namijenjen unapređenju uvjeta rada, izložbenim projektima i tisku novih naklada.“

Slavica Marković pojašnjava kako je edicija Argola nastala između dvaju trijenala grafike i tvori svojevrsni dijagram njihovih umjetničkih aktivnosti, istraživanja, promišljanja i poniranja u bit likovne ideje, drugim riječima, oblikuje hrvatski grafički kolaž, pokazuje zanatsku raznovrsnost koja se očituje kroz koncept, izraženu misao, spoznaju, viziju, sjećanje, ironiju i provokaciju. „Zbog kontinuirana objavljivanja te samog karaktera i opsega projekta, Argola je dopuna i poveznica između dvaju trijenala. Naime, poput intimnih umjetničkih crteža, nerijetko pokazuje više o promišljanjima, težnjama i afinitetima autora od reprezentativnih grafičkih kompozicija izlaganih na samostalnim ili uglednim skupnim, domaćim i međunarodnim izložbama grafičke umjetnosti“, ističe ravnateljica Marković.

Među izabranicima su vrsni hrvatski umjetnici koji svoje opuse ostvaruju na velikim formatima, ali i oni kojima je mali format draža opcija i prostor potpuna ispunjenja, kao i grafičari koji većinu svojega vremena posvećuju objektima, instalacijama, multimediji i device-artu, a primjenom osobne ikonike i tradicionalne grafičke tehnike kreiraju zanimljiva i vrijedna grafička djela.

„Kriterij za izbor autora i ritmiziranje niza proizašao je iz uvida u opuse hrvatskih umjetnika. Kako ne bismo upali u zamku generacijskog slijeda autora, u nakladničkom nizu pojavljuju se poneki mladi izvrsnici čak prije svojih profesora. U prvoj dekadi nema nekih istaknutih grafičara, dobitnika brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za grafiku, kako bismo slijedom imena, tehnika i umjetničkih izričaja ostvarili tenziju, valorizacijsko-poetski ritam, generacijsku konfrontaciju te specifičnu komunikaciju među autorima i u sljedećim nakladama, sve do smislena iscrpljenja“, pojašnjava Slavica Marković.

Svaki umjetnik predstavljen je u mapi s po pet grafičkih listova na slobodnu temu koja im je trenutno bila bliska ili inspirativna, i tom su zadatku pristupili iznimno ozbiljno, stoga možemo reći da se i na recentnoj izložbi svih grafičkih mapa – prezentiranih u cjelini – radi o vrhuncima stila i izričaja pojedinih grafičkih opusa. Jednako tako, budućnost ove edicije ne bi trebala biti upitna ili brzo iscrpljena jer su hrvatski grafički umjetnici ne samo brojni, već je među njima fascinantan broj umjetnika visoke kreativne invencije i zanatske kvalitete. I ne manje važno, umjetnici se iznimno raduju i odlično reagiraju na poziv za suradnju iz Kabineta grafike HAZU-a, u vremenima kada u umjetnosti baš i nema mnogo optimizma.

Komentiraj

PREKONIKOLA ŠIŠKO/KABINET GRAFIKE
Podijeli objavu
Prethodni članakPlenković uputio poruku Todoriću zbog pada rejtinga Agrokora
Sljedeći članakFrancuski finale u Marseilleu
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.