burist Dragutin Lesar predložio je u četvrtak da se zakonom utvrdi odgoda primjene prava na ravnopravnu službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru.

Lesar je to rekao u saborskoj raspravi o izmjenama dvaju zakona koje bi trebale omogućiti raspuštanje predstavničkih tijela koja lokalnim statutima ne propišu dvojezičnost u sredinama u kojima neka manjina čini više od trećine ukupnog stanovništva.

Lesar priziva dvotrećinsku većinu

Pozvao je na dogovor među strankama kako bi se postigla dvotrećinska većina potrebna da bi se Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina izmijenio u skladu s odlukom Ustavnog suda.

Ocijenio je kako je primjenu zakonskih odredbi nemoguće odgađati saborskim zaključkom koji je predložio dio oporbenih stranaka.

“Odgodu s točno određenim rokom, kao što to upućuje u svojoj odluci Ustavni sud, može učiniti samo Hrvatski Sabor odredbom u zakonu”, upozorio je.

Raspuštanje vijeća koja ne primijene prava nacionalnih manjina Lesar smatra rigoroznom mjerom, a predlaže da se, umjesto toga, “koristi institut višeg nadležnog tijela u dva stupnja”.

Smatra i da bi za prilagođavanje statuta lokalnim predstavničkim tijelima trebalo dati rok od šest, umjesto tri mjeseca.

Lesar je uvjeren da će rasprava o Vladinim prijedlozima u drugom čitanju proći u tolerantnijoj atmosferi ako vukovarsko Gradsko vijeće izmijeni gradski statut kako zahtijeva Ustavni sud i propiše na kojim će se područjima grada postaviti ploče s dvojezičnim natpisima.

Dijalog o dinamici realizacije

SDSS-ov Milorad Pupovac suglasan je da je “neophodan dijalog o dinamici realizacije onoga što će predloženi zakon donositi”.

“Važna je dinamika i važan je razgovor oko toga, i važan je razgovor o mjestima pijeteta, i važan je zajednički osjećaj odgovornosti prema mjestima pijeteta i prema stradanju generalno, koji treba posebno razviti u Vukovaru, kao i u svim drugim sredinama”, kazao je Pupovac.

Dio oporbenih klubova optužio je da “još jednom kreću u antićiriličnu kampanju, tobože zbog zaštite gradskog vijeća i volje naroda”.

Podsjetio je kako je 2002. Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjine donesen dvotrećinskom većinom u Saboru, te ocijenio kako su tada, kad je riječ o ratnim stradanjima, postojale iste okolnosti kao i danas, “osim sitnog detalja, a to je popis”.

Podsjetio je i da je HDZ-ova vlada 2010. Zadarskoj županiji naložila da statutom omogući imenovanje dožupana iz redova srpske nacionalne manjine.

“Je li tadašnji župan doživio kao nasilje to što mu je Vlada rekla da to treba uraditi? Vjerojatno jest, s obzirom na njegova uvjerenja, ali kad bismo se rukovodili uvijek i samo osjećajima koje ljudi imaju u pojedinim pitanjima, onda zakone ne bismo trebali pisati, onda bismo imali državu, ne Ustava, nego osjećaja”, rekao je Pupovac.

Na HDZ-ove tvrdnje da Vlada protivno Ustavu daje prevelike ovlasti povjerenicima, koji bi umjesto raspuštenih predstavničkih tijela usklađivali statute jedinica lokalne samouprave, Pupovac je podsjetio da je komisiju za usklađivanje vukovarskog statuta imenovao gradonačelnik Ivan Penava.

“Kukavičje jaje” za predizbornu kampanju

“U toj komisiji nema predstavnika SDSS-a, vjerojatno zato što tako razumiju dijalog. Zašto gradonačelnik preuzima ovlasti vijeća? Pa vjerojatno zato što tako tumači mišljenje Ustavnoga suda, što je pogrešno”, kazao je Pupovac.

Dodao je kako će se tek vidjeti bi li davanjem takvih ovlasti povjerenicima Vlada dala ovlasti koje sama nema, a Davorinu Mlakaru (HDZ) spočitnuo je “podmetanje kukavičjeg jaja za potrebe predizborne kampanje”.

“Ako nemate boljeg argumenta, ako nemate bolje jaje, nemojte ni kukavičje podmetati”, poručio je Pupovac.

Mlakar je uzvratio kako je već navikao na “Pupovčeva predavanja” te ponovio da Vlada predloženim zakonima sebi uzima ovlasti koje joj ne pripadaju i prenosi ih na nekog drugog, konkretno povjerenika Vlade.

Komentiraj


FOTO:PAtrik Macek / Pixell
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.