Leksikografski zavod Miroslav Krleža proslavio je u četvrtak 65. godišnjicu osnutka, podsjetivši na same začetke te jedine hrvatske ustanove koja se sustavno bavi leksikografijom i najavivši novu fazu usmjerenu na prikazivanje svoje bogate baštine na internetu.

Od prve sjednice prije 65 godina kojoj su, uz Krležu, nazočili Mate Ujević, Petar Šegedin i Anđelko Malnar, Zavod je objavio više od pedeset velikih leksikografskih edicija, ne računajući broj svezaka, rekao je glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Antun Vujić.

“Nevjerojatno je koliko je edicija objavljeno još dok se, metaforički rečeno, pisalo guščjim perom, dok se danas u potpunosti mijenjaju načini čitanja i pisanja, a to je ono čime se Leksikografski zavod sada bavi”, ustvrdio je.

Najavio je da će se Zavod u narednom razdoblju orijentirati prema tome da svoju golemu baštinu napravi još vidljivijom putem interneta, napomenuvši kako je dio projekata već spreman, ali je daleko od golemog resursa koji postoji.

Na svečanosti 65. obljetnice u prostorijama Zavoda predstavljena su dva nova izdanja – “Acta lexicographica” Antuna Vujića, koja obuhvaća znanstvene i stručne rasprave iz različitih peirodika od 1985. i prva je u nizu posebnih izdanja znanstvenoga časopisa Studia lexicographica te “Bibliografija izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1950–2015)”.

 

  • Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, ujedno i glavni urednik časopisa Studia lexicographica, rekao je kako je Vujić jedan od utemeljitelja leksikografije kao znanstvene discipline, a njegova knjiga pokazuje što enciklopedijska leksikografija znači i kako Leksikografski zavod nije samo stručna, nego i znanstvena kuća.

 

Zdenko Jecić, recenzent knjige “Acta Lexicographica” ustvrdio je da se kroz cijelu knjigu provlači ideja o distinkciji enciklopedijske i jezične leksikografije, te afirmaciju enciklopedijske leksikografije kao zasebne discipline”.

Bibliografiju izdanja Leksikografskoga zavoda, koja donosi sva izdanja s temeljnim bibliografskim podacima, priredila je Iva Klobučar Srbić i ona je svojevrsna povijest Zavoda, publiciranh radova i imena suradnika i autora.

Po njezinim riječima, radi lakšeg snalaženja i praćenja dinamike objavljivanja, izdanja su u bibliografiji najprije popisana kronološki, a zatim raspoređena u kataloge, od Atlasa, Enciklopedijea i Izdanja na CD-ROM-u do Rječnika i Vodiča.

“Iako je bibliografija prvotno zamišljena kao priručnik, ona je podsjetnik na sve one koji su radili na zavodskim izdanjima i pomogli da ona izađu na svjetlo dana”, naglasila je Klobučar Srbić.

“Leksikografski zavod Miroslav Krleža hibridna je ustanova koja je s jedne strane izdavačka kuća, a s druge znanstvena ustanova”, rekao je ravnatelj Zavoda Bruno Kragić, dodavši kako su temelji opstanka te kuće veliki projekti opće enciklopedije i nacionalnog biografskog leksikona.

Leksikografski zavod FNRJ utemeljen je 5. listopada 1950. godine godine na poticaj književnika i erudita Miroslava Krleže. Ime svog utemeljitelja nosi od 1983., a od 2003. zakonom je definiran kao javna ustanova od osobitog interesa za Hrvatsku.

Zavod u pripremi ima petnaestak projekata, među ostalim, Hrvatski etnološki leksikon, Leksikon književno-kulturnoga nazivlja, Kazališni leksikon, Enciklopedija Hrvatskoga Zagorja.

Komentiraj

FOTO:HINA /Zvonimir KUHTIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.