Zdravstveni turizam na Kvarneru produljuje pred i posezonu, a vodeće mjesto za sada u tom području imaju kvarnerski stomatolozi, čije usluge, prema procjenama, koristi oko 50.000 stranaca na godinu, najviše Talijana.

Po riječima klaster menadžera Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera Alfreda Frankovića, procjenjuje se da se u svim stomatološkim klinikama na Kvarneru, a najviše u Rijeci, obavi više od 50.000 usluga za strane korisnike, od kojih najveći dio na Kvarneru boravi jedan dan, a poneki dođu nekoliko puta tijekom godine.

Franković ističe da stranci dolaze radi kvalitete usluga domaćih stomatoloških klinika, ali i zbog cijena usluga, koje su niže nego u njihovim zemljama. Najviše je korisnika iz Italije, oko 90 posto, u kojoj su, kaže, cijene više za oko 40 posto, a ima i korisnika iz Slovenije, Austrije, Njemačke te iz skandinavskih zemalja u kojima su cijene dentalnih usluga i do tri puta veće nego u Hrvatskoj.

U Klasteru zdravstvenog turizma Kvarnera sada je pet klinika, s oko 400 djelatnika, rekao je Franković navodeći da je riječ o većim klinikama, da najveća među njima i najveća na Kvarneru ostvaruje promet oko 30.000 stranih korisnika na godinu, a dnevno ju posjeti i do 150 Talijana.

Neke od klinika već su razvile i vlastite smještajne kapacitete, ali najvećim dijelom svojim korisnicima osiguravaju smještaj u suradnji s hotelima ili privatnim iznajmljivačima. No, multiplikacija i potrošnja stranih gostiju tu ne staje jer se za njih organizira prijevoz, oni koriste usluge taksija, restorana i druge usluge, ističe.

Franković je ocijenio da se dentalna „industrija“ na Kvarneru nije razvila preko noći, da raste već 20-ak godina te da je riječ o sada već posve cjelovitoj usluzi. Ustanove su certificirane, rade s vrhunskim materijalima, s kvalitetnim kadrovima, rekao je Franković i naglasio da je zdravstveni turizam Kvarnera razvijen i u drugim područjima, posebice u rehabilitaciji – fizikalnoj, kardio te u bronhijalnoj rehabilitaciji.

Govoreći o cjelovitom razvoju zdravstvenog turizma na Kvarneru, Franković je istaknuo da se očekuje i potpora s državne razine, u smislu veće promidžbe zdravstvenog turizma i produljenja pred i posezone, što, je kaže, i naznačeno u nacionalnoj strategiji razvoja turizma.

Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov također naglašava da je zdravstveni turizam značajan za produljenje kvarnerske turističke sezone, da se kvarnerski turizam razvijao i na temeljima zdravstvenog, odnosno lječilišnog turizma te da je sada na tom području puno modernih klinika, koje mogu konkurirati na europskom i svjetskom tržištu.

Navela je da su u Turističkoj zajednici Kvarnera najprije okupljali sve koji su spremni izaći na strana tržišta, da je stoga i osnovan klaster u kojemu su uz zdravstvene ustanove i hoteli, turističke zajednice, agencije i drugi te da se sada radi na zajedničkoj promidžbi destinacije.

Stomatološke klinike u tom smislu imaju vrlo značajnu ulogu, a zajednički nam je cilj korisnicima omogućiti i dodatne sadržaje ili atrakcije te ih dulje zadržati u odredištu, kazala je Peršić Živadinov navodeći da se u tom dijelu očekuje da turističke agencije razvijaju u svojoj ponudi što više „paketa“ u kojima bi se istodobno nudile i turističke i zdravstvene usluge. Dodala je da se na Kvarneru osmišljavaju brojni turistički proizvodi i ponuda, koja svim gostima nudi programe zdrave prehrane, pješečenja, biciklizma i drugih aktivnosti, a koje su povezane sa zdravljem.

Za sada je goste ipak lakše dulje zadržati u području prevencije te posebice u području rehabilitacije, dodala je Peršić Živadinov, kazavši da u takvim klinikama inozemni bolesnici ostaju ili ih koriste više dana te da nastupu na inozemnim tržištima pogoduje činjenica da je bolesnicima iz Europske unije omogućeno izbrati odredište za određena liječenja.

Komentiraj

FOTO:Damir Spehar/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.