Cjelovita kurikularna reforma uključuje i bitnu promjenu načina ocjenjivanja i vrjednovanja pa tako, primjerice, predviđa da u prva dva razreda osnovne škole nema zaključnoga brojčanog ocjenjivanja, a umjesto toga donosi se kvalitativna procjena i potrebna podrška, objašnjava voditelj Ekspertne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić.

Jokić je u ponedjeljak u Banskim dvorima predstavio prvome potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku Cjelovitu kurukularnu reformu i sve što je do sada učinjena na toj reformi o kojoj je upravo počela stručna rasprava. U ponedjeljak su objavljena i 32 kurikularna dokumenta pa je tako, istaknuo je Jokić, s prethodno objavljenima, “cjelokupno hrvatsko obrazovanje prvi put ustrojeno na dokumentnoj razini”.

Nakon susreta s potpredsjednikom Karamarkom, na kojemu je bio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, Jokić je s novinarima okvirno ‘prošao’ kroz cijelu shemu reforme školstva, među ostalim je govorio i o promjeni načina ocjenjivanja i vrjednovanja postignuća učenika.

Ne povećava se administravno opterećenje učitelja i nastavnika zbog novoga načina ocjenjivanja

Jokić je istaknuo kako je bitno da novi način ocjenjivanja i vrjednovanja ne povećava administrativna opterećenja učitelja i nastavnika, a cilj je da informacija bude konkretna, specifična i pravodobna. U prva dva razreda osnovne škole neće biti zaključnoga brojčanog ocjenjivanja, ali to ne znači, objasnio je Jokiić, da se neće moći provesti određena provjera znanja koja će rezultirati ocjenom. Umjesto toga, donosit će se kvalitativna procjena: “potrebna podrška”; “u skladu s očekivanjima”; “iznimno” ostvarenje ishoda. Uz popratnu informaciju za svaki predmet bit će dano objašnjenje ima li pojedino dijete u određenom predmetu poteškoća ili je jako dobro.

Zaključne brojčane ocjene uvele bi se u trećem, četvrtom i petom razredu osnovne škole, a uz njih i kvalitativni osvrt na ostvarene ishode u svakom pojedinom predmetu. Od šestoga razreda pa do kraja srednje škole, rekao je Jokić, dat će se zaključne brojčane ocjene uz procjenu na sljedećim elementima: komunikacija i suradnja, samoinicijativnost i samostalnost te odgovornost na tri razine – potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno.

Jokić smatra da se time daje bolja informacija roditeljima i učenicima o tomu gdje su rezultati učenika dobri ili izvrsni i gdje ima treba pomoći, a svo vrjednovanje i ocjenjivanje, istaknuo je, “trebalo bi biti ‘za’ učenje, a ne samo ono ‘na’ učenje”.

Lektira – napravljen je popis knjiga za cjelovito čitanje

Kad je pak riječ o lektiri, Jokić je napomenuo da je napravljen popis knjiga za cjelovito čitanje kako bi se djecu i učenike ponukalo da čitaju, jer naši učenici slabo čitaju, a tako je , dodao je,  i s društvom u cjelini. Rekao da je taj popis zato dosta širok, uključuje moderne hrvatske i svjetske pisce i pjesnike, da bi se učenike ponukalo da čitaju.

Propisan je broj djela koja će se čitati, a to je, dodao je, šest do osam knjiga po godini učenja, a zato da se dublje uđe u samo djelo, popis odabiru i za njega odgovaraju nastavnici, koji će ga odabrati u suradnji s učenicima.

Predlaže se da se pisana slova uče u drugom razredu osnovne škole, a ne više u drugome polugodištu prvog razreda, a kao novosti Jokić je spomenuo i usmjerenost svakoga predmeta prema funkcionalnom i primjenjivom, te na usklađenost s dobi učenika. Istaknuo je kako je u svakom kurikulumu smanjen obujam sadržaja i pojmova između 20 do 30 posto, čime se, smatra, “hrvatska škola odmiče od one ‘biflanske’ škole u kojoj se samo upamćuje i reproducira”.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.