Rastuće nasilje na jugoistoku Turske nakon propasti primirja između vlade i kurdskih pobunjenika otežat će održavanje izbora predviđenih za 1. studenoga, izjavio je u srijedu čelnik kurdske parlamentarne oporbe u turskom parlamentu.

Na jugoistoku Turske, nastanjenom uglavnom Kurdima, od srpnja se gotovo svakodnevno odvijaju sukobi između pripadnika zabranjene Radničke stranke Kurdistana (PKK) i turskih sigurnosnih snaga. Ti su sukobi uništili mirovni proces što ga je 2012. omogućio turski predsjednik Tayyip Erdogan, okončavši pobunu u kojoj je u tri desetljeća ubijeno više od 40.000 ljudi.

Turski ministar financija Mehmet Simsek izjavio je da politička nestabilnost predstavlja najveći rizik za gospodarstvo, što je jedno od rijetkih priznanja vladajuće stranke AK da bi politika mogla ugroziti brzi rast gospodarstva.

 

  • Borbe su se intenzivirale tijekom priprema za izbore, na kojima se stranka AK nada da će ponovno dobiti većinu i Erdoganu omogućiti veće predsjedničke ovlasti. Međutim, prema istraživanjima javnog mnijenja pobjeda AK-a nije vjerojatna.

 

Nacionalistički nastrojeno mnoštvo u utorak je napalo prostorije jednih novina u Istanbulu i ured kurdske Pučke demokratske stranke (HDP) u Ankari. Stranka je objavila video koji prikazuje i njezin ured u Alanyi u plamenu.

“Postaje nemoguće održati izbore u ovakvim prilikama”, rekao je Selahattin Demirtas, čelnik HDP-a, na tiskovnoj konferenciji u Diyarbakiru na jugoistoku zemlje.

“Želimo da se izbori održe i nećemo reći da se ne mogu održati, ali želimo bolje uvjete za izbore u ovome području”, poručio je.

Više od 40 turskih ratnih zrakoplova napalo je ovog tjedna položaje PKK-a na sjeveru Iraka, gdje ta skupina ima svoje uporište. To je bio odgovor na ubojstvo 16. vojnika u nedjelju blizu iračke granice, što je bio najsmrtonosniji napad od propasti primirja.

Komentiraj

FOTO:EPA/CEM TURKEL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.