Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u ponedjeljak tijekom konferencije “Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenog sustava” kako je zdravstveni sustav lani smanjio ukupni dug s više od 8 milijardi kuna na 7,5 milijardi kuna, pri čemu prvi put deficit u zdravstvenom sustavu nije utjecao na povećanje ukupnog javnog duga.

“Završni račun nije gotov ali privremeni rezultati su takvi da ukupni dug, koji je na kraju 2016. bio 8 milijardi kuna, sada će biti oko 7,5 milijardi kuna. Prvenstveno je to postignuto zato što je Vlada ispoštovala svoje zakonske obveze prema zdravstvenom sustavu”, rekao je Kujundžić.

I ranije su se događala smanjivanja zdravstvenog duga, ali nikada bez povećanja javnog duga. Pritom izdvajanja za zdravstvo nigdje nisu smanjena, već su povećana, ustvrdio je ministar.

“Koji god segment taknete, kad se radi o lijekovima, skupim lijekovima ili opremi – više se izdvajalo… Nadam se da ćemo taj trend uspjeti zadržati, no rješenje je otvoriti dijalog – možemo li sa 700 eura biti jednako dobri kao i drugi”, kazao je.

Po podacima koje je iznio Kujundžić, u Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku izdvaja 681 euro godišnje, u Sloveniji dvostruko više, 1546 eura, dok su u razvijenim zemljama izdvajanja značajno veća. Tako se u Njemačkoj po stanovniku za zdravstvo izdvaja 3973 eura, u Velikoj Britaniji 3448, a u Švicarskoj čak 7361 euro godišnje.

Bolnice generiraju potrošnju

“Bolnice generiraju potrošnju i to stalno tišti zdravstveni sustav – može li se toliki opseg usluga i kvaliteta postizati s postojećim limitima”, kaže Kujundžić uz poruku kako je nužno nastaviti kontrolirati rashodovnu stranu i tražiti mogućnosti za povećanje prihoda.

Govoreći o trenutnom stanju u hrvatskom zdravstvu, ravnatelj KBC-a Osijek Mario Puljiz upozorio je da trenutno 30 posto stanovništva plaća doprinos, a među njima svega polovica dopunsko zdravstveno osiguranje. Od 24 milijarde kuna zdravstvenog proračuna 85 posto troškova odlazi na usluge, a 4 milijarde kuna na lijekove.

Smatra kako su trenutno najveći problemi sustava nedovršeni informatički sustav, iz čega dobrim dijelom proizlazi kriza upravljanja sustavom, nedefinirani osnovni paket zdravstvene zaštite i neograničena potrošnja po osnovi dopunskog osiguranja.

Konferenciju “Hrvatsko gospodarstva i perspektive zdravstvenog sustava” organizirali su Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Konrad Adenauer.

Ravnatelj Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina rekao je kako se u zadnje vrijeme stalno spominje zdravstvena reforma, pa su željeli uključiti sve aktere iz zdravstvenog sustava i gospodarstva da iznesu svoja promišljanja i sugestije koje će, vjeruje, ministar zdravstva i Vlada dobro osluhnuti.

Voditelja Ured Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj Michael Lange smatra da u traženju rješenja može pomoći dijalog hrvatskih i njemačkih stručnjaka.

Komentiraj