Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je da bi Hrvatska trebala napraviti Sveučilišnu bolnicu na lokaciji zagrebačkog naselja Blato, čija je izgradnja svojedobno napuštena, u koju bi se prvo uselila dječja bolnica za tri godine, a za deset godina bi se preselile i neke druge zagrebačke bolnice.

Projekt Sveučilišne bolnice ima 220.000 kvadratnih metara, a ljudi koji su je projektirali bili su vizionari koji su znali kako će se razvijati grad Zagreb, i kako se pozicioniraju bolnice, kazao je Kujundžić u emisiji “Nedjeljom u dva” HRT-a. U blizini lokacije Blato nalazi se petlja Lučko te izlaz na zagrebački prsten.

Ona je na idealnom mjestu i može se širiti. To ne možete nigdje drugo u Zagrebu, kazao je Kujundžić i dodao da bi investicija iznosila oko pole milijarde eura, te da bi se ulagalo postupno.

U prvoj fazi napravila bi se dječja bolnica, a kasnije bi se preseljavale druge bolnice, kazao je Kujundžić.

Kujundžić je kazao da je prezentirao ideju o Sveučilišnoj bolnici premijeru Andrej Plenković te da ju je on prihvatio.

Nisam opterećen poviješću, ali iz nje treba učiti. Hrvati su 1917. sagradili Medicinski fakultet, 1942. uselili bolnicu Rebro, a 1980. počinju graditi Sveučilišnu bolnicu, kazao je i dodao: Moramo graditi unaprijed. Nekim mjestima treba dnevna bolnica da ne idu tisuće ljudi u udaljene gradove. U konkretnom slučaju, ispravno je napraviti bolnicu koja bi uvezala sve ove koje su dotrajale.

Sada moramo biti vizionari i dovršiti Sveučilišnu bolnicu i preseliti bolnice iz grada. Merkur, Petrova, Draškovićeva i Sveti Duh su dotrajale bolnice. Ulagati u njih je gašenje požara. Trebamo zadržati dvije velike bolnice, Rebro i Dubrava, i napraviti Sveučilišnu bolnicu u Blatu, zaključio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj po kvaliteti može se usporediti s razvijenim državama

Ministar je također naglasio da se zdravstveni sustav u Hrvatskoj po kvaliteti može usporediti s razvijenim državama, a da po dostupnosti ne zaostajemo ni za kim u svijetu.

No, sa 750 eura po glavi stanovnika, ne može se dalje. Zaduživati se nije mudro. Treba povećati prihodovnu stranu i u tome smislu tražim konsenzus – ne samo stranaka i političara već cijele nacije. Više sam puta ponudio modele, rekao je ministar zdravstva Kujundžić.

Navodeći da je jedan od njih povećanje izdvajanja, Kujundžić ističe da za to ima nekoliko načina. U Sloveniji se to ne provodi samo na temelju plaće već i po imovnom cenzusu, dodao je.

Područje gdje se može relativno lako ući je ono koje su napravile druge zemlje – dodatak za zdravstvo (cigarete, gorivo, alkohol, cestarina…), ocijenio  je ministar.

Kujundžić smatra da treba razmišljati o povećanju za dopunsko zdravstveno, ali i otvoriti prostor za dodatno zdravstveno. Tko želi više, neka plati više. Ako ne priskrbimo više novca, sustav će se urušiti, ocijenio je ministar.

Na pitanje je li realno da RH poveća izdvajanja za zdravstvo od 15,5 posto, za koje sada oko 1,5 mil. ljudi izdvaja od bruto plaća, Kujundžić je rekao da se na tih 15,5 posto ne bi trebalo dodavati. Mi spadamo u sami vrh. No nije primjereno da, kao sada, to plaća svaki treći. Nije to primjereno, a nije ni izdrživo, istaknuo je. Kujundžić

Pojasnio je da se ne zalaže za povećanje doprinosa kao postotka iz plaće. Treba ući u imovinski cenzus, rekao je.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Dario GRZELJ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.